Biznis

postavlja se pitanje

Zašto ili za koga Agencija za obalni linijski promet smanjuje broj putnika u zadarskom plovnom području

Zašto ili za koga Agencija za obalni linijski promet smanjuje broj putnika u zadarskom plovnom području

Bode u oči nagli porast broja putnika na Jadrolinijim trajektima u riječkom i splitskom plovnom području, dok u zadarskom pada na razinu iz 2008. godine što ne prate neke druge brojke

Ulaskom RH u nadnacionalnu EU značilo je i prihvaćanje Aqui comunnitaire, koja uključuje i Uredbe tadašnje EEZ broj 3577 iz 92., koja uređuje primjenu načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) i  Uredbu EU iz 2010. Broj 1177/2010 o pravima putnika prilikom putovanja morem i plovnim unutarnjim putevima. 

Uredbe su ugrađene u Zakon o prijevozu u obalnom linijskom i povremenom obalnom linijskom prometu. S tim u vezi donesena je Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike RH od 2014. do 2020.  

Veliki dio poslova iz ove prometno-infrastrukturne  javne politike  koju provodi Vlada  odrađuje Agencija za obalni linijski promet iz Splita, ustrojena kao glavno je regulatorno tijelo u RH s ciljem da brine o svim pitanjima linijskog putničkog prometa na Jadranu.  

Najznačajniji joj je posao je  raspisivanje javnih natječaja i dodjelu koncesija, te sklapanje ugovora o prijevozu na svim državnim linijama te nadzor nad kvalitetom korištenja sredstava koji se izdvajaju iz proračuna RH za održavanje pomorskih veza s otocima.  

Agencija svake godine donosi analizu prometa putnika i vozila na državnim linijama s usporedbom, od svog osnutka 2006.  S tim u vezi bliži se raspisivanje međunarodnog javnog natječaja za dodjelu koncesija više od 47  linija na Jadranu, uključivo trajektne, brodske i brzobrodske.

Natječajem će se odrediti uvjeti davanja koncesije zainteresiranim koncesionarima, uključivo i visinu koncesije za pojedine linije, koja se određuje prema atraktivnosti odnosno broju prevezenih putnika i vozila. 

Prihvaćanjem europske pravne stečevine i liberalizacije tržišta, od unatrag nekoliko godina naglo je počeo rasti broj putnika na trajektnim i brodskim linijama u Splitskom i Riječkom plovnom području, dok se na Zadarskom plovnom području pomorski promet doslovce urušio i spustio na ostvareni putnički promet u 2007 godini.

Najfrekventnija  putnička linija na Jadranu oduvijek je bila Preko- Ošljak – Zadar, od uspostave trajektnog prometa 1972. I to zbog  položaja otoka Ugljana i Pašmana spojenih mostom u Zadarskom kanalu širokom svega 2,5 morskih milja.  Na toj trajektnoj liniji  2008. prevezeno je 1.671.196. putnika. 

Devet godina kasnije, 2016. s daleko većim prometom putnika i vozila, zahvaljujući  uvođenje u promet dva novosagrađena  trajekta  „Juraj Dalmatinac“ „ Sveti Krševan“  s puno višim kapacitetom za  prijevoz putnika i vozila, te zamjene isto tako novogradnje, broj putnika se na ovoj liniji spustio na 1.628.089.  Ovo je zbirna brojka prijevoza putnika trajektom  koji vozi Preko- Ošljak- Gaženica  s prevezenih 992.985 putnika i brodske linije Preko- Zadar koja je prevezla 635.960 putnika. 

Otočanima, cilj putovanja je Zadar u kojem rade, školuju se, od srednje škole pa nadalje, liječe se, jer na otoku nema Doma zdravlja, dakle ide se iz iste luke Preko u isto odredište Zadar, trajektom i brodom. Za očekivati je bilo da promet putnika u 2016. bude  veći nego li devet godina ranije, a on je dapače čak i manji. Gdje su nestali putnici, uključivo otočane, turiste, vikendaše, radnike, đake, studente, umirovljenike?   

S tim u vezi zanimljivo jest da je u isto to vrijeme pomorski promet putnika i vozila, na splitskom i riječkom plovnom području doživio nagli rast. Od 2008. gledano linija Split-  Supetar  prevezla je 1.571,847 putnika,  a 2014. promet putnika bio 1.604,776 putnik  i vozila 327.447,  dakle u šest  godina porast  prometa putnika bio veći za otprilike  oko  6.000. 

No, 2015. godine, prema izvješću Agencije promet putnika je naglo skočio za vrtoglavih 141.700 putnika i vozila za 15.000.  Da bi 2016. na liniji Split – Supetar vozilo se 1.881,052 putnika i 360.000 vozila. Tako da u zadnje dvije godine porast prometa putnika na ovoj liniji je porastao za čak 276.250 putnika. Ne bi bilo čudno da se ne zna, da od 2008. a do 2014, godišnji porast promet putnika je rastao za oko 6.000. 

Na Riječkom plovnom području na liniji Valdbiska- Merag prevezeno je 681.044 putnika i 336.841 vozila. Broj porasta putnika i vozila do 2014. kad je prevezeno 806.316  putnika i 394. 121 vozila, bio je oko za oko 20.000  putnika godišnje viši.  No, 2015. linija Valdbiska- Merag  doživljava procvat i prevezeno je 1.025.199 putnika , odnosno više 218.880.  No, broj i dalje raste na ovoj liniji, ali i na drugim linijama u Riječkom  kao i Splitskom plovnom području, pa je 2016. narastao na 1.068.453 putnika. 

Je li porast broja putničkog prometa na ovim linijama u Splitskom i Riječkom plovnom području, rezultat  približavanja objave međunarodnog javnog natječaja za dodjelu  koncesija prijevoznicima? U isto to vrijeme na Zadarskom plovnom području, perjanici u pomorskom  putničkom prometu na Jadranu koji je 2014. bio 1.645.921 prevezenih putnika u 2016. se umanjio za 18.000.

Zanimljivo jest da bi toliki porast putničkog prometa u Splitskom i Riječkom plovnom području trebao se vezati uz veliki porast turističkih noćenja u odnosu na Zadarsko plovno područje, što iz podataka TZ  nije vidljivo. Jesu li ovi podatci o naglom rastu pomorskog putničkog prometa na Splitskom i Riječkom plovnom području zanimljivi samo otočanima u Zadarskom plovnom području ostaje da se vidi.   

Reci što misliš!