Biznis

liberalizacija tržišta

Evo zašto cijena plina u Hrvatskoj može samo rasti

Evo zašto cijena plina u Hrvatskoj može samo rasti

Premijer Andrej Plenković najavio je da će se nakon današnjih konzultacija s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike znati više hoće li poskupjeti plin i koliko

Liberalizacija plinskog tržišta krenula je prije tri godine, kada je oslobođeno tržište opskrbe plinom za gospodarske subjekte, a od 1. travnja ove godine i kućanstva će moći birati između više opskrbljivača koji će sami formirati cijene. Slično kao i na tržištu električne energije, novi igrači pokušat će potrošačima ponuditi povoljnije uvjete nego što im ih nude postojeći distributeri.

Trenutno u Hrvatskoj posluje 35 aktivnih opskrbljivača plina u obvezi javne usluge. Međutim to ne znači da postoji ozbiljna konkurencija jer većinom se radi o lokalnim distributerima koji pokrivaju ograničeno područje (jedan grad ili županija) opskrbljujući kućanstva po cijenama koje diktira država. Te tvrtke uglavnom nabavljaju plin od reguliranog veletrgovca, HEP-ove tvrtke Opskrba plinom, koja ga kupuje od Ine kao proizvođača.
Od 1. travnja, naime, cijene plina za opskrbu kućanstava formirat će se prema tržišnom principu. Premda bi jača konkurencija trebala donijeti niže cijene, stručnjaci najavljuju skuplji plin barem dok se cijene ne usklade s tržišnima. Provjerili smo kolike su cijene plina u Hrvatskoj u odnosu na europsko okruženje i što konkretno možemo očekivati nakon 1. travnja.

Otvaranjem tržišta možemo očekivati ulazak novih igrača, ali i okrupnjavanje tržišta. Procjenjuje se da će nakon zaoštravanja tržišne utakmice opstati pet do šest opskrbljivača koji će nuditi uslugu opskrbe na nacionalnoj razini.

Jedan od igrača s velikim ambicijama je njemački RWE koji je nedavno preuzeo koprivničku komunalnu tvrtku za distribuciju i opskrbu plinom. U utakmicu će se sigurno uključiti i Prvo plinarsko društvo koje već opskrbljuje gotovo 11.000 kućanstava na području Vukovara i devet susjednih općina.

Problem je to što liberalizacija dolazi u nezgodno vrijeme jer su tržišne cijene plina osjetno porasle zbog duge i hladne zime. Stoga se nakon 1. travnja, unatoč jačanju konkurencije, prije može očekivati rast cijena nego njihovo snižavanje. 

U prilog tome govori i činjenica da je u Hrvatskoj plin za kućanstva, zbog reguliranih cijena, trenutno među najjeftinijima u Europskoj uniji.

Stotinu kilovata (KW) plina u Hrvatskoj košta 4,3 eura dok je prosječna cijena u zemljama EU-a 44 posto viša i iznosi 6,2 eura. Približno istu cijenu plaćaju građani Latvije i Litve. Najjeftiniji plin u Europskoj uniji plaćaju Rumunji (3,3 eura), a niže cijene od nas imaju još Bugari (3,7 eura) i Poljaci (3,9 eura). Daleko najskuplji plin plaćaju švedska kućanstva (11,3 eura), a znatno je iznad europskog prosjeka cijena plina u Portugalu (9,1 eura), Nizozemskoj (7,8 eura) i Italiji (7,3 eura).

S druge strane cijena plina za industrijske potrošače u Hrvatskoj je iznad prosjeka Europske unije. Dok hrvatske tvrtke plaćaju 3,3 eura za sto kilovata, prosjek EU-a je 3,2 eura. Zanimljivo je da i mnoge visokorazvijene zemlje, poput Velike Britanije, Belgije i Italije, imaju niže cijene od Hrvatske, što pokazuje da je njihovim vladama u prvom planu konkurentnost industrije.

Međutim prelazak na tržno formiranje cijena ne znači da će se država potpuno povući s tržišta. Ona će i dalje voditi brigu o stabilnosti i održivosti cijelog sustava. Između ostaloga, nastojat će osigurati što više dobavnih pravaca, a kao vlasnik najvećeg veleprodajnog distributera (HEP) i glavnog proizvođača plina (Ina), i dalje će u velikoj mjeri utjecati na formiranje cijena.

Stoga je i državni tajnik zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić demantirao glasine o poskupljenju izjavom da država još ima prostora da regulira cijenu plina za sljedeću sezonu grijanja.


Reci što misliš!