Cicernakaberd
Papa u Armeniji o genocidu: Sjećanje se ne može zatomiti
Papa Franjo pomolio se u subotu ujutro pred vječnom vatrom u spomeničkom kompleksu za žrtve genocida nad Armencima na brdu Cicernakaberd i tom prigodom istaknuo da se "sjećanje" na tragediju "ne može zatomiti".
U pratnji armenskog predsjednika Serža Sarkisjana papa Franjo ponajprije je položio vijenac pred mauzolejom i spustio se u okruglo unutarnje dvorište s 12 divovskih blokova koji predstavljaju 12 pokrajina u kojima su Armenci bili žrtve pokolja 1915./1916. što ga je počinilo tadašnje Osmansko Carstvo.
Papa je zatim obišao vrt gdje je zalio drvo u znak mira i obnove, a zatim je sjeo i otvorio veliku zlatnu knjigu.
"Molim ovdje, s boli u srcu, da se nikada više ne bi dogode ovakve tragedije, molim da čovječanstvo ne zaboravi kako bi znalo zlo pobijediti dobrim", napisao je u poruci.
"Neka Bog čuva sjećanje armenskog naroda! Sjećanje se ne može zatomiti ni zaboraviti! Sjećanje je izvor mira i budućnosti!", napisao je papa Franjo u Armeniji.
Iz memorijanog kompleksa pruža se pogled na brdo Ararat pokriveno snijegom, a to brdo koje se danas nalazi u Turskoj, simbol je armenske kršćanske kulture i vjeruje se da se ondje zaustavila Noina arka.
U petak, prvog danas posjeta Armeniji, papa Franjo je masovna ubojstva Armenaca u Osmanskom Carstvu tijekom Prvog svjetskog rata ponovno nazvao genocidom.
Papa se nije potpuno držao pripremljenog teksta u armenskoj katedrali Ečmiadzinu, gdje je odajući počast deklaraciji koju su 2001. potpisali tadašnji papa Ivan Pavao II. i poglavar Armenske Apostolske Crkve Karekin II., upotrijebio riječ "genocid" da bi opisao masovna ubojstva Armenaca 1915., izraz koji je razgnjevio Turke kada ga je izgovorio prije godinu dana.
Obraćajući se armenskom predsjedniku i članovima diplomatskog zbora Franjo je upotrijebio armenski izraz "Metz Yeghern" (Veliko zlo), a potom ranije pripremljenom tekstu dodao riječ "genocid" aludirajući na, kako je kazao "prvu u nizu katastrofa koje su obilježile prošlo stoljeće".
Jorge Bergoglio susreo se u Armeniji i s desetak potomaka osoba koje su uspjele preživjeti genocid jer ih je primio tadašnji papa Benedikt XV. u papinskoj palači Castel Gandolfo blizu Rima u doba Prvog svjetskog rata.
Za argentinskog Papu ovo 14. po redu inozemno putovanje u nešto više od tri godine pontifikata imat će prvenstveno vjersku dimenziju - davanje poticaja ponovnom rađanju kršćanstva u zemlji koja je propatila pod jarmom sovjetskog, ateističkog komunizma.
Kršćanska tradicija je tamo drevna i snažno usidrena: Armenija je bila prva zemlja koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju, 301. godine poslije Krista, a njezinih 90 posto od 3,3 milijuna stanovnika pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, odvojenoj od Rima.
U svojoj nakani približavanja istočnim crkvama, Jorge Bergoglio će sudjelovati u "božanskoj liturgiji" s Karekinom II., katolikosom svih Armenaca, odnosno vrhovnim patrijarhom Armenske apostolske crkve. Također će se sastati s malenom katoličkom zajednicom u Gyumri, gradu kojeg je 1988. pogodio težak potres.
Vezane vijesti
-
-
-
-
Papa Franjo u nedjelju je osudio eksploataciju izbjeglica u svrhu političke propagande tijekom svoga drugog posjeta otoku Lezbosu, glavnoj ulaznoj točki za migrante koja je postala simbol teškog položaja migranata.
Izdvojeno
-
U Dalmaciji barem djelomice sunčano i nestabilno s lokalnim pljuskovima. More mirno i malo valovito, vidljivost uglavnom dobra. Vjetar slab do umjeren, popodne uglavnom jugozapadni i jugo.
-
Još je daleko kolovoz, ali najava je već tu! Puntamiška fešta bit će ovog ljeta dodatno začinjena odličnom svirkom koju će nam prirediti Goran Bare i Majke.
-
Kako je istaknuto na prigodnom susretu s novinarima u Hrvatskom karate savezu, u Zadru, u Dvorani Krešimira Ćosića na Višnjiku, od 8. do 12. svibnja 2024., na Europskom prvenstvu (karate i parakarate) sudjelovat će oko 700 natjecatelja iz 51 zemlje.
-
Od 19. do 21. travnja 2024. u Berlinu se na 50m bazenu održalo jako međunarodno natjecanje BERLIN SWIM OPEN 2024.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.