Događaji

Najmasovnije okupljanje do sada

Srebrenica i ove godine mjesto tuge, očekuje se najveće okupljanje do sada

Srebrenica i ove godine mjesto tuge, očekuje se najveće okupljanje do sada

Dvadeseta godišnjica genocida nad srebreničkim Bošnjacima što su ga 1995. godine počinili pripadnici tadašnje vojske i policije bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića bit će oblježena 11. srpnja, a te se subote u tom zabačenom istočnobosanskom gradiću očekuje najmasovnije okupljanje do sada.

"Mi smo obavili sve pripreme, a na dženazi očekujemo pedeset tisuća ljudi", izjavio je načelnik općine i predsjednik organizacijskog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida Ćamil Duraković.

Uz članove obitelji i druge posjetitelje, u Srebrenici će se u subotu naći i izaslanstva više od devedeset država i različitih međunarodnih organizacija koji žele odati počast žrtvama.

Na razini šefova država bit će zastupljene Hrvatska, Slovenija i Crna Gora, a dolaze premijeri i Turske i Albanije. U utorak navečer i predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić najavio je kako će im se pridružiti.

Europsku komisiju predstavljat će visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Počast žrtvama genocida doći će odati predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron i tužitelj Serge Brammertz.

No najveću pozornost vjerojatno će privući bivši američki predsjednik Bill Clinton koji u Srebrenicu stiže kao osobni izaslanik sadašnjeg predsjednika Baracka Obame.

Clinton je bio predsjednikom SAD-a u vrijeme kada je i počinjen srebrenički genocid, a taj je događaj ujedno bio prekretnicom koja je dovela do odlučnog američkog angažiranja kojim je u jesen 1995. godine i okončan rat u BiH.

U kompleksu memorijalnog centra u Potočarima koji je 2003. godine otvorio upravo Clinton, prije 20 godina bila je baza tadašnjih pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR).

Tamo će u subotu biti pokopani posmrtni ostaci 136 žrtava genocida.

Zajedno će pokopati očeve i sinove

Uglavnom je riječ o necjelovitim kosturima, a obitelji će uglavnom pokopati tek poneku kost svojih srodnika jer su kosturi koji su pronađeni u masovnim grobnicama u nekoliko navrata premještani u poratnim pokušajima vlasti bosanskih Srba da prikriju tragove zločina.

Među ostacima koji će biti pokopani 11. srpnja su i oni osmorice dječaka koji su rođeni 1978. godine i u vrijeme kada su likvidirani nisu imali ni sedamnaest godina.

Četvorica tih dječaka bit će pokopani zajedno s očevima.

Najstarija žrtva koja će biti pokopana u subotu je Jusuf Smajlović koji je u vrijeme ubojstva imao 75. godina.

Postrojbe kojima je zapovijedao Mladić zaštićenu zonu Srebrenice napale su 6. srpnja 1995. Pri tom su naišli na slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a kojima je zbog političkih prijepora i neodlučnosti UN-a bila uskraćena i zračna potpora borbenih zrakoplova bez čega nije bilo moguće zaustaviti prodor srpskih snaga.

Konačni pad Srebrenice slijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima.

Istodobno je trajao progon bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući prema teritoriju pod nadzorom Armije BiH u pravcu Tuzle.

Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće žena i djece protjerano je. Područje Srebrenice u cijelosti je etnički očišćeno.

Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine.

Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena.

Do sada su pronađeni i identificirani te u Potočarima pokopani ostaci 6241 žrtve.

U potrazi za posmrtnim ostacima ubijenih Srebreničana forenzičari su do sada otkrili čak 93 masovne grobnice. U njima su pronađene kosti iz kojih je bilo moguće izdvojiti DNK profile 7033 osobe. Pritom je uglavnom na temelju usporedbe s DNK uzrocima živih srodnika identificirano 6930 osoba.

Krvnici čekaju presude

Kako je Hini objasnio ravnatelj Instituta za nestale osobe BiH (INO) Marko Jurišić, za preostala 103 tijela čeka se dovršetak procesa sudske identifikacije. Ona još stoje u mrtvačnicama i čekaju suglasnost obitelji za pokop jer se preživjeli srodnici i dalje nadaju kako će biti pronađeno nešto više od, primjerice, bedrene kosti ili pršljena kralježnice njihovih najmilijih.

Na pitanje što je s tijelima drugih nestalih Jurišić ističe kako je izvjesno da neka od njih nikada neće biti pronađena. "No prema našim operativnim podacima izvjesno je postojanje još pedesetak grobnica od kojih su dvije masovne. Ako bismo pronašli te grobnice, dobili bismo odgovore o sudbini većine nestalih u genocidu", kazao je Jurišić.

Podaci o tim grobnicama dobiveni su od svjedoka, ali su točne lokacije i dalje su nepoznanica. Jurišić ističe kako je za njihovo otkrivanje potrebna veća potpora države te policijskih i pravosudnih tijela. "Pitanje nestalih u BiH postane aktualno samo kada je riječ o obljetnicama poput ove", konstatira Jurišić.

Za zločine počinjene u Srebrenici za proteklih dvadeset godina optuženo je ukupno 70 osoba.

Od toga je njih 20 optuženo pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a 50 pred Sudom BiH.

ICTY je zbog odgovornosti za srebrenički genocid osudio 13 osoba, od toga trojicu zapovjednika vojske bosanskih Srba doživotno. Čekaju se još prvostupanjske presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću te pravomoćne presude Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.