Događaji

Turistička atrakcija

Izgrađena cesta do Paškog trokuta

Izgrađena cesta do Paškog trokuta

Turistička zajednica Grada Novalje organizira grupne posjete Paškom trokutu s vodičem, a velik je broj i onih koji sami kreću u potragu za Paškim trokutom, no ne uvijek uspješno

Na inicijativu Grada Novalje izgrađena je makadamska cesta u duljini od 1 800 metra koja od naselja Caska vodi do Paškog trokuta, fenomena koji i deset godina nakon pronalaska pobuđuje veliko zanimanje istraživača, znatiželjnika, vjernika i turista.

Turistička zajednica Grada Novalje organizira grupne posjete Paškom trokutu s vodičem, a velik je broj i onih koji sami kreću u potragu za Paškim trokutom, no ne uvijek uspješno. Kako bi se svima olakšalo pronalaženje mjesta na kojem se nalazi Paški trokut uz cestu Žigljen - Novalja prije nekoliko godina su postavljeni smjerokazi.

Međutim, to nije bilo dovoljno pa je izgrađen cesta i to s razlogom jer Paški trokut prosječno godišnje posjeti oko 20 000 turista iz cijelog svijeta.

Paški trokut je 9. svibnja 1999. godine pronašao geodetski mjernik iz Zadra Zdenko Grbavac dok je na predjelu Tusto čelo obavljao geodetsku izmjeru za potrebe kamenoloma koji se ondje trebao raditi. Grbavac je uočio neobičnu ravninu u obliku trokuta na kojoj je kamenje bilo drugačije nego u okolini, a na svakoj od stranica trokuta bile su rupe duboke trideset centimetara.

Zainteresiran neobičnom tvorevinom na brdskom kamenjaru na kojem, kao ni u pustinji, nema ničeg živog osim povremeno neke zalutale ovce, Grbavac je trokut izmjerio i o tome obavijestio novinare. U trenu je Paški trokut postao medijska senzacija.

Senzacija je postao i svećenik Zlatko Sudac, u to vrijeme kapelan u Novalji kojeg se povezalo s Paškim trokutom. Riječki „Novi list" je prvi objavio priču o vlč. Zlatku Sudcu kojem je u svibnju 1999. godine, dok je s prijateljima razgovarao o tek pronađenom Paškom trokutu, smatrajući ga znakom Svetog Trojstva, pozlilo, a na čelu mu se pojavila stigma križa. Već na ljeto 1999. godine preko do tada mirnog Tustog čela prošlo je oko 15 000 ljudi, a iduće godine taj se broj popeo na 30 000. Nažalost, mnogi su odnosili kamenje iz Paškog trokuta, neki za uspomenu, neki radi prodaje pa je Poglavarstvo Grada Novalje donijelo odluku o zaštiti Paškog trokuta.

No, do tada je najveći dio kamenja iz Paškog trokuta odnesen. Kamenje unutar trokuta bilo je okruglo i malo, činilo se kao da je obrađeno, dok je kamenje u okruženju Paškog trokuta veliko, burom oblikovano u razne oštre oblike.

Geolog, istraživač i pisac Stjepan Zvonarić je dokazao kako kamenje iz Paškog trokuta, nakon što ga se izloži ultraljubičastom svjetlu, isijava crveno što je značilo da je nekada davno bilo izloženo ekstremno visokim temperaturama. Na prezentaciji svojih istraživanja u Pagu Zvonarić je pokazao kako kamen isijava crveno samo na onom dijelu koje je bilo pod zemljom.

Paški trokut su istraživali mnogi, od ufologa do geologa i paleontologa, dolazili su istraživači amateri i znanstvenici kako bi se utvrdilo kako je nastao Paški trokut i rupe na njegovim rubovima koje neodoljivo podsjećaju na rupe potrebne za postavljanje neke velike konstrukcije.

Mjerila se radijacija tla, istraživalo se radio valovima do dubine od 30 metara, radili su se razni pokusi, no nitko nije mogao objasniti što je zapravo Paški trokut. Kako nije bilo znanstvenog objašnjenja, pojavile su se brojne teorije od ufoloških da je Paški trokut nastao kao posljedica spuštanja izvanzemaljske letjelice, da je djelo stare visokorazvijene civilizacije koja je prije više desetaka tisuća godina živjela na Zemlji, do mističnih i vjerskih, po kojima je Paški trokut Božji znak. No, što god bio, Paški trokut i dalje izaziva veliko zanimanje, a ubuduće će, zahvaljujući poduzetnosti Novalje i novoj cesti, znatiželjnici, ufolozi, vjernici i turisti do njega lakše dolaziti.


Reci što misliš!