Događaji

posjet švedskoj

Hrvati u Švedskoj: Nadamo se da će povratak biti realna opcija u budućnosti

Hrvati u Švedskoj: Nadamo se da će povratak biti realna opcija u budućnosti
Goran Stanzl/PIXSELL

Trećeg dana službenog posjeta Švedskoj predsjednica Kolinda Grabar Kitarović boravila je u Stockholmu i Goteborgu

Večeras ju očekuje i susret sa hrvatskim iseljenicima. Kakav je život Hrvata i Švedskoj i je li predsjedničin poziv za povratak u domovinu pao na plodno tlo?

Vojni centar u blizini švedskog glavnog grada predsjednica je obišla u pratnji švedskog ministra obrane. S obzirom da je Švedska država koja se sprema vratiti obvezni vojni rok, a Hrvatska također ide u tom smjeru, predsjednica je htjela saznati više o švedskim pripremama za povratak na staro.

Grabar Kitarović večeras Goteborgu očekuje još jedna susret sa hrvatskim iseljeništvom. Hrvata je u Švedskoj oko 40 tisuća, ondje nemaju službeni status nacionalne manjine, ali su cijenjeni pripadnici društva, kaže nam Diana Vukušić, predsjednica Saveza hrvatskih društava. Naglašava da je bilateralne odnose dviju zemalja potrebno jačati, posebno gospodarsku suradnju. Hrvati su, kao uostalom i svih preostalih 160 nacionalnosti, u Švedskoj izuzetno dobro integrirani, jer je to država koja ih potiče, a to je činila i u doba svoje najveće ekonomske krize.

"Jedna otvorena država, tu nije onaj gastarbajterski osjećaj, nego zaista se radi aktivno i sustavno od strane državnih ustanova i postoji jedan politički konsenzus svih ili gotovo svih političkih stranaka da se sustavno radi na integraciji."

Što se predsjedničinog poziva za povratak u Hrvatsku tiče, Vukušić kaže da kod određenog broja Hrvata ta želja svakako postoji, no realnost je, barem za sada, nešto drugo.n "Naravno, ekonomski uvjeti, kako doći do posla i kako stvoriti jedan novi život, to svakako utječe. Zato se nadamo baš da će putem jednog ekonomskog, gospodarstvenog rasta i ta opcija biti jedna realna opcija u budućnosti."

Ono što bi Hrvatska svakako trebala "preuzeti" od Švedske jest, kaže, prije svega praktična demokracija i legalizam, te izgradnja osjećaja istinske pripadnosti i doprinosa društvu. "Nitko ne voli plaćati porez, ali svi ga plaćaju jer znaju da moraju platiti. Jedan osjećaj kolektivne odgovornosti i pripadnosti vlada i u tom je svom blagostanju bila otvorena i solidarna prema onima koji nisu imali ni bogatstvo ni živjeli demokraciju."


Reci što misliš!