Događaji

analiza nevremena

Stručnjak s PMF-a o slučaju potopa u Zadru: Dogodilo se upravo ono što svi udžbenici klimatologije kažu

Stručnjak s PMF-a o slučaju potopa u Zadru: Dogodilo se upravo ono što svi udžbenici klimatologije kažu
Dino Stanin/PIXSELL/Facebook (Žarko vlahović)

U velikom nevremenu koje je danas zahvatilo Zadar u samo dva sata, od 8 do 10 ujutro, u tom je gradu palo oko 190 litara kiše po metru četvornom što je više nego dvostruko od prosječnih mjesečnih padalina od 98 litara.

“Uzrok tolikim oborinama je veliki oblak cumulonimbus koji se ‘zalijepio’ za Velebit, a budući da nema vjetra, oblak je statičan, pun je vlage i iz njega lijeva kiša. Trenutačno je taj oblak kao mala nuklearna elektrana”, rekao je jutros za Hinu voditelj Meteorološke postaje DHMZ-a u Zadru Anđelko Vidović.

Također, kaže kako je u Zadru najviše kiše palo 10. rujna 1986. i to 352 litre po metru četvornom, a Duško Kraljev iz DHMZ-a je rekao kako će se taj rekord danas vjerojatno srušiti.

Na pitanje što se događa s vremenom odgovor je dao Mirko Orlić, klimatolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, prenosi net.hr.

“Unutar nekoliko sati u Zadru je pala preko 200 mm kiše, što je četvrtina godišnje količine oborine. To je ogromna količina kiše koja se teško izlijeva u more. Postoji još jedan efekt, a to je jako jugo na Jadranu. Razina mora je nešto viša nego što je inače i onda možda imamo nekakvo kombinirano djelovanje – puno oborine, povišena razina mora i otežana odvodnja”, rekao je Orlić u HRT-ovoj emisiji Hrvatska uživo.

“Tražio sam podatke od DHMZ-a. Ovo ljeto je bilo ekstremno toplo i izuzetno sušno. Kad se sjetimo ljeta imali smo duge toplinske valove i sušno razdoblje. Što se sada dogodilo? Upravo ono što svi udžbenici klimatologije kažu: sa globalnim zatopljenjem idu upravo te stvari koje smo doživjeli zadnjih par mjeseci – vrlo visoke temperature, duga sušna razdoblja i intenzivna kišna razdoblja”, rekao je Orlić.

“Kad govorimo o budućnosti ne govorimo o prognozi, nego o projekcijama. Projekcije ovise o tome kolika će biti emisija stakleničkih plinova u budućnosti. To ovisi o političarima – kad se neki potrudi, onda ima manje emisije stakleničkih plinova, a kad ne – onda više”, objasnio je Orlić.


Reci što misliš!