Kultura

Zadarski književni krug

Koliko je prepoznata i istražena zadarska književna snaga?

Koliko je prepoznata i istražena zadarska književna snaga?

Kolokvij su organizirali, uz Znanstvenu knjižnicu, Društvo hrvatskih književnika - zadarski ogranak i udruga ''3000 godina Za Dar''

Zadar je dao izuzetno značajan doprinos hrvatskoj kulturi i književnosti, no koliko je on doista istražen, sistematiziran i prepoznat? Ovim pitanjem danas je bavio prvi ''Zadarski književni krug'', znanstveno književni kolokvij održan u Znanstvenoj knjižnici u Zadru, u sklopu Dana Zadarske županije.

Kolokvij su organizirali, uz Znanstvenu knjižnicu, Društvo hrvatskih književnika - zadarski ogranak i udruga ''3000 godina Za Dar''.

Sudionike kolokvija pozdravio je Ivan Šimunić, pročelnik županijskog Odjela društvenih djelatnosti, naglasivši kako je ovaj događaj još jedan korak u očuvanju hrvatskog identiteta.

Tomislav Marjan Bilosnić, predsjednik udruge ''3000 godina Za Dar'', zadarski književnik, kazao je kako se nada da će kolokvij postati tradicija i inicijativa za sve ono što bi se ubuduće trebalo dogoditi. Težnja kolokvija je osvjetliti baštinu zadarskog književnog kraja i okupiti znanstvenike, ali i književnike, koji se bave problematikom književnog razvoja u Zadru.

''Zadar je hrvatskoj kulturi dao prvu osnovnu školu, prvu glagoljašku školu, prvi prirodoslovni muzej, prvi roman; iz Zadra su djelovali Zoranić, Krnarutić, Kožičić Benje, Budinić'', podsjetio je Bilosnić te dodao kako se u zadarskoj sredini uvijek gajila briga za hrvatski jezik. Danas je malo toga istraženo na lokalnoj, a posebno nacionalnoj razini, a teoretičari se bave uglavnom onim što je ''u obzoru Trga Svetog Marka'', napomenuo je Bilosnić.

Sudionike kolokvija pozdravio je i Đuro Vidmarović, u ime Društva hrvatskih književnika. Na kolokviju su bili prisutni Josip Lisac, Šimun Musa, Zvjezdana Rados, Divna Mrdeža Antonina, Sanja Knežević, Fabijan Lovrić i drugi.

Dodavanje novih komentara je onemogućeno.