Izložba eminentnih hrvatskih umjetnika koji su motivu raspeća ili Kristovog kalvarijskog hoda posvetili važan segment opusa intrigantni je pregled osobnih izričaja

U crkvi Sv. Donata danas je održano svečano otvaranje međunarodne manifestacije "Dani kršćanske kulture" koja će se od 24. ožujka do 3. travnja održavati u Splitu, Zadru, Dubrovniku i Šibeniku. Nakon otvaranja manifestacije, uslijedilo je i otvorenje izložbe 14 renomiranih hrvatskih kipara na temu „Častimo te, Križu sveti".

Iako se manifestacija održava već osmu godinu zaredom, od ove se godine po prvi put održava i u Zadru. Tako će Zadar u sljedećih jedanaest dana postati poprište od preko sedamdeset različitih kulturnih događanja, od izložbi, tribina, koncerata, predstavljanja knjiga do projekcija filmova. Ulaz na sve sadržaje manifestacije bit će slobodan, a detaljan program možete pogledati na www.danikrscanskekulture.info

Na otvaranju su sudjelovali generalni vikar Zadarske nadbiskupije don Milivoj Bolobanić, autorica izložbe Ksenija Abramović koja je održala uvodni govor, kustos Umjetničkog paviljona Stanko Špoljarić, a u glazbenom programu nastupio je Crkveni pjevački zbor iz Paga.
„Jako sam sretna što je naša izložba raspela postavljena upravo u crkvi Sv. Donata koja je već dugo vremena izvan sakralne funkcije. U današnje je vrijeme ova crkva spomenik u sklopu Arheološkog muzeja Zadar, ali svi ćemo složiti da joj je s vremena na vrijeme potrebno vratiti tu izvornu sakralnost", rekla je u svome govoru autorica izložbe Ksenija Abramović. Prostor sv. Donata mističan je i meditativan, ima duh prožimanja prošlosti i sadašnjosti, a ova izložba upravo odgovara toj simbolici. Križ i raspelo autorica je odabrala zato to je Korizma, a križ i jest jedan od njenih simbola - vertikala križa i Krist na njemu.

Spomenuti su kipari produbili taj sadržaj i ponovno aktualizirali događaj opisan u evanđelju od prije 2 tisuće godina i na različit su način pristupili motivu križa, rekla je Ksenija Abramović. Neki su mu pristupili kao drvu života i simbolu novog rođenja dok su drugi prikazali upečatljiv trenutak Kristove patnje koji s križa govori Bože moj, Bože moj zašto si me ostavio.

Ovaj prostor već je odavno prepoznat po izuzetnoj akustičnosti i da u njemu umjetnici rado vode koncerte. No, ništa mu manje ne odgovara i ovaj oblik umjetnosti koja se potpuno i prirodno s njim ovdje stopila i zaživjela, naglasila je Abramović. „Imam dojam da ovaj kameni prostor nije dopustio da se trud i talent umjetnika rasprši, već je tome svemu dao još snažniju impresiju. Ovdje u potpunosti doživljavamo koliko je sakralna umjetnost istinita i lijepa, koliko svojim oblikom odgovara svom stanju te u vjeri i klanjanju dočarava i slavi transcendentno Božje otajstvo, uzvišenu ljepotu istine i ljubavi."

Izložba eminentnih hrvatskih umjetnika koji su motivu raspeća ili Kristovog kalvarijskog hoda posvetili važan segment opusa intrigantni je pregled osobnih izričaja. U zadarskoj je crkvi Sv. Donata tako udomljena izložba koja sjajno korespondira sa značajkama ranosrednjovjekovne arhitekture, u dijalogu s monumentalnošću i elementarnom ljepotom prostora, kazao je kustos Umjetničkog paviljona u Zagrebu, Stanko Špoljarić.

Suvremeni umjetnici Valerije Michieli, Josip Poljan, Stjepan Gračan, Kuzma Kovačić, Zlatko Čular, Šime Vulas, Damir Mataušić, Marija Ujević Galetović, Miro Vuco, Marin Marinić, Stjepan Divković, Anđelko Odak, Mile Blažević, Joakim Gregov i Tomislav Ostoja su vidovima figurativnog, od realistične marnosti do asocijativnosti lika, odgovorno odgovorili sakralnoj nemjerljivosti motiva, koristeći uz uobičajene materijale i one novih tehnologija. Raznoraznim materijalima istaknuli su puninu volumena, izvjesnu transparentnost, gigantizaciju u izvedbi i komornost. Unutrašnjim nabojem i upisanom emotivnošću pokazali su umjetničku zrelost.

Koncept izložbe osmislili su Ksenija Abramović, Bruna Bach, Tomislav Buntak i Damir Ujević postav izložbe zaslužni su Bruna Bach, Tomislav Buntak i Ljevaonica umjetnina Ujević. Manifestacija je organizirana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, gradova i županija te biskupija i nadbiskupija u kojima se održava, a u suradnji s petnaestak kulturnih institucija što je omogućilo bogat i raznovrstan program te uključenje tristotinjak sudionika u održavanje ovogodišnjih "Dana kršćanske kulture".