Kultura

vrijedno priznanje

Knjižnica samostana na Školjiću 23. kulturno dobro na području Općine Preko

Knjižnica samostana na Školjiću 23. kulturno dobro na području Općine Preko

Zbirka starih i rijetkih knjiga knjižnice Samostana franjevaca trećoredaca sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću (Galevcu) postala je kulturno dobro Republike Hrvatske, rješenjem Ministarstva kulture potpisanim 29. prosinca 2016. godine.

Pod zaštitu su stavljeni naslovi upisani u Inventarnu knjigu od rednog broja 1 do rednog broja 546. Ujedno je to i 23. zaštićeno kulturno dobro na području Općine Preko.

- U tri godine dobili smo dva velika priznanja. Najprije je 2013. država kulturnim dobrom zaštitila Inventar zbirke Samostana sv. Pavla Pustinjaka. Rekao sam tada da je to kruna moga rada, priznanje za sav trud koji sam uložio u obnovu samostana. A proglašenje knjižnice kulturnim dobrom dodatna je potvrda i samo mi je žao što to nije mogao doživjeti fra Nikola Gregov, koji je godinama marljivo popisivao građu, izradio dva kataloga, abecedni i stručni, komentirao je nedavno pristiglo rješenje Ministarstva kulture fra Božo Sučić, gvardijan franjevačkog samostana na Školjiću.

Postupak je, kaže, prije pet, šest godina pokrenuo Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Zadru, nekoliko puta u samostan su dolazili i profesori sa Sveučilišta u Zadru i mnogi stručnjaci koji su proučavali knjižnu građu.

- Broj zaštićenih naslova je impresivan i velik budući da je riječ o zapravo maloj biblioteci u malom samostanu. Mnogo je veći značaj koji je samostan imao u duhovnom i svjetovnom životu Preka, Ugljana i Zadra proteklih stoljeća, govori gvardijan koji već dva desetljeća marljivo obnavlja samostan.

Među najvrijednijim i najstarijim knjigama svakako je peto izdanje Marulićeve „Judite“ iz 1527. godine, tu su i mnogi glagoljski misali i brevijari tiskani u Rimu. Ukupno je u samostanskoj knjižnici, koja se spominje u drugoj polovici 15. stoljeća, 4654 naslova u 7092 sveska knjiga i periodike. U knjižnici ima nekoliko djela iz 16. stoljeća, deseci knjiga iz 17. i 18. stoljeća.

Uređenje knjižnice započeo je 1925. godine fra Šime Vladović, u sređivanju građe do Drugoga svjetskog rata sudjelovali su i učenici gimnazije, a od 1953. godine ponovno fra Vladović. Od 1975. godine o knjižnici se brinuo fra Nikola Gregov.

- Od 1446. godine, kada su franjevci trećoredci došli na Školjić, uvijek je jedan fratar bio potpuno posvećen knjigama. O samostanskoj knjižnici ne može se govoriti bez da se spomene glagoljaš fra Šimun Klimantović, koji je bio i gvardijan, fra Mihovil Nižić, Dragutin Parčić, fra Marko Kuzmić i fra Nikola Gregov, bez čijega truda ne bismo imali današnju knjižnicu, nabraja fra Božo.

Prema Rješenju Ministarstva kulture, Zbirka starih i rijetkih knjiga kao zaštićeno kulturno dobro podliježe strogom sustavu zaštite te je vlasnik dužan knjižnu građu držati u odgovarajućim sigurnosnim i mikroklimatskim uvjetima, zaštitni i drugi radovi mogu se poduzeti samo uz odobrenje nadležnog tijela, kulturno dobro ne smije se iznositi iz zemlje, osim uz posebno odobrenje, a prodaja je moguća samo pod uvjetima koje propisuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Reci što misliš!

  Vezane vijesti