Kultura

arheološko otkriće

Pronađena amfora s prvim epigrafskim spomenom rimske Siscije iz 1. st.

Pronađena amfora s prvim epigrafskim spomenom rimske Siscije iz 1. st.

Na lokalitetu Sisak-Željeznički kolodvor površine 2.800 četvornih metara pronađeno je 257 amfora

U sisačkom Gradskom muzeju predstavljena je u petak amfora s najranijim epigrafskim spomenom rimske Siscije iz prvog stoljeća nakon Krista, pronađena na arheloškom lokalitetu sisačkog Željezničkog kolodvora, koji je trenutačno u rekonstrukciji, a povjesničari i arheolozi nalaz su ocijenili iznimnim. 

Stručnjaci nalaz datiraju u drugo desetljeće 1. stoljeća.

Od vladavine cara Augusta i vremena romanizacije sve do statusa kolonije, pa i u razdoblju kasne antike, u amforama s Istoka i Zapada Rimskog carstva u vojni logor Sisciju je stizalo kvalitetno vino, maslinovo ulje, masline, riblji umaci i razno sušeno voće.

Na lokalitetu Sisak-Željeznički kolodvor površine 2.800 četvornih metara pronađeno je 257 amfora.  Od iskopanog je osobito značajan nalaz ostave rađene od drvene oplate, u kojoj su bili ulomci dviju amfora, rekli su na predstavljanju arheolozi Ante Paro, Ozren Novaković i dr. Ivan Radman - Livaja, koji su obavili istražne radove i upravo završili obradu nalaza.

Uz amforu kasnorodskog tipa izuzetno je značajna amfora tipa Dressel 8 s blijedo sačuvanim natpisom Sisciae, koji predstavlja najraniji do sada nađeni epigrafski spomen toga grada. Na amfori je ispisan sadržaj koji je nosila - kvalitetni i skupocjeni riblji umak tzv. betički garum, ime trgovca, ime naručitelja, vjerojatno nekog vojnog časnika, te adresa.

Dvije amfore, jedna za vino i druga s ribljim umakom, pronađene su u ostavi s drvenom oplatom ukopanom u zemlju, preteči hladnjaka.

Već izbljedjeli natpis na amfori dešifriran je metodom infracrvene fotografije, a arheolozi kažu kako bi se suvremenijim metodama moglo pronaći još vrijednih detalja.  Amfora s ribljim umakom dovezena je u Sisciju iz provincije Hispanije, današnje Andaluzije u Španjolskoj. Skupocjeni umak, tzv. betički garum, bio je specijalitet rimske kuhinje, pripravljao se od soli, ribljih iznutrica i krvi s tri mjeseca fermentacije, a koristio se kao slani dodatak jelima.

Pronađeni nalazi svjedoči o važnosti Siscije u antičkom razdoblju te još više približava život njegovih stanovnika u to doba. Amfora s imenom Siscije, u kojoj je bio umak, te ona druga u kojoj je bilo vino iz Grčke, postat će eksponati stalnog izložbenog postava u sisačkom Gradskom muzeju.

Reci što misliš!