Kultura

dani kule

"Piščev studio" - izložba koja otkriva do sada nepoznate detalje života Vladana Desnice

Joe Bing

U okviru dvodnevne kulturne manifestacije „Dani Kule 2017.“, u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom, 22. srpnja 2017. u 17.30 sati otvara se izložba: „Vladan Desnica – Piščev studio“.

S obzirom da se uz ovogodišnje „Dane Kule“ obilježava i 50 godina od smrti pisca, Desnicu predstavljamo kroz nekoliko dosad široj javnosti manje poznatih detalja. Izložba malog formata zamišljena je kao portret u krokiju koji u tri poteza nastoji „pogoditi karakter“ stvaralačkog okruženja Vladana Desnice u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom, koja mu je u raznim razdobljima života bila stalnim boravištem i radnim studiom.

Prvi potez čini njegov neposredni, fizički okoliš, radni stol s obveznim radnim alatima, ali i širi okoliš Kule i posjeda koji ga je u velikoj mjeri umjetnički oblikovao. S vrha Kule puca pogled na Ravne kotare do Zadra i zadarskih otoka s jedne, a Velebita s druge strane, na krajobraz istovremeno pitom i surov, težak i prelijep, u krajnostima u kakvima je utkan u prozu i poeziju Vladana Desnice.

Javni lik Vladana Desnice možemo podijeliti na dvije osobe: odvjetnika iz dobre obitelji u pretežno državnoj službi i s literarnim ambicijama te, od 1950. profesionalnog književnika od formata koji se redovito javlja esejima, kritikama, estetičkim raspravama i polemikama. Onaj prvi prijateljuje i komunicira s obiteljskim i osobnim prijateljima, ovaj drugi s umjetničkom i intelektualnom javnošću.

Drugi potez naše skice čine ljudi koju su mu bili važni, koji su ga nadahnjivali ili koje je on sam nadahnjivao.

Likovna umjetnost i likovni umjetnici formativno su djelovali na mladog Vladana, što dokazuje i podatak da je njegov drugi objavljeni rad bio likovna kritika izložbe kipara Dujma Penića, koja je objavljena 1933. u časopisu „Novo doba“. Stoga je taj vid predstavljen kroz radove hrvatskih umjetnika, Desničinih suvremenika od kojih je s nekima blisko prijateljevao, a s drugima se družio ili bio povezan posredno. Izloženi su crteži Berislava i Dalibora Paraća, Jerolima Miše, Fedora Vaića, Zlatka Price i Marike Šafran Berberović.

Činjenica da su pri tome odabrani crteži koji prikazuju isti motiv – portret Vladana Desnice – samo dodatno naglašava različitost predstavljenih slikarskih osobnosti. Vremenski raspon nastanka crteža kreće se od studenog 1944. godine, kada su u Bariju nastala dva crteža Berislava Paraća od kojih je jedan izložen, pa do 2008. godine kada je nastao jedini među izloženim portretima nacrtan posthumno prema fotografiji, rad slikarice i pjesnikinje Marike Šafran Berberović.

Dok crteži rađeni uživo imaju karakter skica, ugrabljenog trenutka, crtež Marike Šafran Berberović je kontemplativan i prikazuje njezin intimni doživljaj Desničine književnosti, osobito poezije, a u nježnom liku nacrtanom crvenom olovkom zrcali se i lik Vladanove kćeri Olge s kojom blisko prijateljuje i za koju je crtež napravljen.

Negdje u životopisu onog prvog Vladana Desnice, tada još samo jednog od Desnica, zapretana je njegova fascinacija glazbom koja je nastavila provirivati i kroz javni život onog drugog. To je treći potez krokija. Ova polujavna ljubav ogleda se u muci biografa koji redom spominju važnost glazbe u životu mladog Desnice da bi o tome odmah – zašutjeli.

Marom književnikova sina Uroša Desnice i književnoznanca Dušana Marinkovića odnedavno su na površinu isplivali znatni fragmenti ove privlačnosti koja je dobro posvjedočena u Desničinu opere magno, „Proljeća Ivana Galeba“. U djetinjstvu i ranoj mladosti je Desnica učio svirati violinu i glavni lik, Ivan Galeb je violinist.

Skladati je Desnica počeo najkasnije u osamnaestoj godini. Zavodu za autorsko posredništvo FNRJ je prijavio 14 vlastitih skladbi od kojih je u ostavštini pronađeno pet cijelih i jedna nedovršena. Tri od tih pet skladbi snimljene su u izvedbi sopranistice Josipe Bilić i pijanistice Vlaste Gyura i moći ćete ih čuti na otvorenju izložbe.

Glazba je predstavljala važan dio umjetnikova okoliša. U ostavštini je sačuvano 108 magnetofonskih vrpci s glazbom, isključivo europskom klasičnom, koju je snimao s radija. Prijepis naslova s tih vrpci nam daje uvid u njegovani glazbeni ukus o kojem će na otvorenju također biti riječi.

Dok su skladbe ostale u rukopisu i ostavštini, u širokoj su uporabi njegovi prijevodi stihova starih talijanskih opernih arija koje je iz Parisottijeve zbirke odabrao Ivo Lhotka-Kalinski za potrebe nastave pjevanja u glazbenim školama.

Izlošci su smješteni u prostor tzv. Stare kuće, dijela zaštićenog kompleksa koji je nedavno obnovljen sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Dio izložaka pripada fondu Desnica odnesenom u Republiku Srbiju za Domovinskog rata, a vraćenom 2015. godine zalaganjem Međudržavnog povjerenstva za povrat kulturnih dobara, osobito predsjednice hrvatskog dijela povjerenstva mr. sc. Branke Šulc, te glavne konzervatorice za pokretna kulturna dobra Ministarstva kulture RH Ranke Saračević Würth. Desničine skladbe snimio je Krešimir Pustički.

Izložba je realizirana sredstvima Grada Benkovca, Zadarske županije te Vijeća srpske nacionalne manjine grada Zadra uz volonterski rad glazbenica i članova Društva za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi, organizatora „Dana Kule 2017.“


Reci što misliš!