Cijelo je istraživanje trajalo dvije godine, a podaci obuhvaćaju razdoblje od 1914. do 2014. godine. U tom su razdoblju Nizozemci porasli za oko trinaest centimetara i sada su u prosjeku visoki 182,5 centimetara.

 

Prije sto godina nisu se po visini nalazile ni među prvih dvadeset na popisu, već su bile 28. najviše na svijetu. Na popisu je jedan od najvećih skokova onaj koji se tiče Hrvatica. Naime, sa 150,1 centimetara naše su se pripadnice ljepšeg spola dorasle do čak 165,5 centimetara u prosjeku. Iako su 1914. godine bile tek 138. u svijetu, sada zauzimaju 18. mjesto.

Naši su muškarci prije sto godina zauzimali 22. mjesto sa 168,1 centimetrom, a sad su sa 180,8 centimetara sedmi. Hrvati su na popisu odmah iza stanovnika BIH, a mjesto ispred Srba.

Istraživanje je pokazalo i da su najniže žene na svijetu Gvatemalke sa 149,9 centimetara, a posljednje su bile i prije sto godina sa devet centimetara manje. Najniži muškarci žive u Istočnome Timoru i u prosjeku su visoki 159,8 centimetara. Oni su 1914. godine držali pretposljednje mjesto sa 6,8 centimetara manje.

Rezultati istog istraživanja pokazali su i da se narodi koji žive u podsaharskom području snižavaju.

Cijelo je istraživanje provedeno s ciljem da se ustvrdi što sve utječe na rast i sporadično na zdravlje ljudi. Dokazali su da su osim samih gena za rast, odnosno pad visine uvelike povezani s obrazovanjem i životnim standardom. Oni utječu na cjelokupni razvoj djeteta od trudnoće do odrasle dobi, a najrazvijeniji narodi obično su razmjerno visoki.