Lifestyle

Slovenci čiste jezik, smeta im "džezva", ali i posuđenice iz hrvatskog

Slovenci čiste jezik, smeta im

Slovenci kavu više neće kuhati u "džezvi", nego u "kavniku", prihvati li se prijedlog koji je zaprimio Institut za slovenski jezik, u okviru svog poziva ljubiteljima jezika da mu šalju sugestije kako učestale tuđice zamijeniti domaćim izrazima

Osim slovenskog nadomjestka za lončić u kojem se na turski način kuha kava, a radi se o turskoj riječi arapske etimologije koja je u slovenski jezik došla preko Bosne, ljubitelji novih riječi predložili su i zamjenu za ventilator, koji bi se, ako ta inovacija uđe u rječnik, zvao "vrtiljator", piše ljubljanski list "Dnevnik.

U Institutu za slovenski jezik Fran Ramovš uvjereni su da je jezik živa stvar i da svatko za to zajedničko dobro može dati svoj doprinos te pozivaju ljubitelje jezika da im i dalje šalju svoje prijedloge koji će se jednom možda i udomaćiti u jeziku jer će ih ljudi prihvatiti.

Germanizama se slovenski počeo oslobađati tek u 19. stoljeću, kada je u njega ušlo mnogo prilagođenih izraza iz ruskog jezika, a nešto i iz hrvatskog.

Riječi koje vuku korije iz hrvatskog, a normalno su se koristile u prvoj polovici 20. stoljeća u tisku i službenoj komunikaciji, danas se smatraju posuđenicama koje jezikoslovci zovu "hrvatizmi" i nastoje ih  zamijeniti.

Tako je, primjerice, 'doprinos' u književno korektnom modernom slovenskom postao 'prispevek', a umjesto 'oklevati' treba reći 'omahovati'. Isto je tako umjesto "i tako dalje" treba reći "in tako naprej", a za "ja smatram" umjesto "jaz menim" u školi se može dobiti i jedinica.

Još uvijek se u kolokvijalnom slovenskome goste može pozdraviti s "dobrodošli" jer  "dobroprišli", ako bi se doslovno prevelo na slovenski, zvuči nespretno. Ipak, kao jezično korektniji izraz preporučuje se "pozdravljeni".


Reci što misliš!