U nastojanjima da smanje broj pušača, a s njima i broj ljudi koji umiru od posljedica pušenja, zakonodavci različitih zemalja stalno izmišljaju nove mjere

Neke od njih idu za time da zabrane pušenje na što većem broju mjesta, a neke da obeshrabre pušenje informativnim, ali zastrašujućim upozorenjima i fotografijama o posljedicama na pakovanjima cigareta.

Koliko djeluju strašne poruke i slike?

Jedna studija provedena u Kanadi pokazala je da su zorna upozorenja na kutijama sa slovima i slikama smanjila pušenje za 2,87 do 4,58 posto. Druga istraživanja, provedena u Kanadi i Australiji, utvrdila su pak da kombinirana upozorenja imaju značajno snažniji efekt od onih koja su samo tekstualna.

Na temelju više studija koje su pokazale da bi zorna upozorenja već kroz nekoliko godina mogla smanjiti broj pušača za oko 5 posto, američki su stručnjaci izračunali da bi rezultat provođenja takve mjere kroz duže razdoblje od 50 godina u SAD-u moglo biti smanjenje broja preuranjenih smrti za oko 652.800, smanjenje broja rađanja djece male težine za oko 46.600, smanjenje broja prijevremenih porođaja za 73.000 te smanjenje broja sindroma iznenadne smrti dojenčadi za oko 1.000.

Naši podaci govore da u se Hrvatskoj svake godine otkrije oko 2.500 novih slučajeva raka pluća, a u 70 do 80 posto slučajeva uzrok je pušenje.

Nove, ružne kutije

Najnoviji korak u istom smjeru odvraćanja od pušenja predstavlja zakonska inicijativa prema kojoj će sva pakovanja cigareta morati postati standardizirana. Drugim riječima na cigaretama se više neće moći bojama i karakterističnim velikim slovima isticati brend cigareta. Umjesto toga sva pakovanja morat će biti iste odbojne, maslinasto zelene boje, a naziv marke bit će ispisan standardnim slovima koja će biti iste veličine i istog fonta. Istovremeno će morbidna upozorenja postati još veća.

Ovakvo standardizirano pakiranje već je uvedeno u nekim zemljama EU i svijeta. Britanci su ga uveli prošle godine u svibnju, no dali su vremena proizvođačima da potroše postojeće zalihe sa starim dizajnom. Od svibnja ove godine ta dozvola prestaje. 

No, kako je riječ o novijoj mjeri, do sada nije bilo potpuno jasno koliko je taj korak sam po sebi učinkovit. Odgovor na ovo pitanje ponudila je nova studija ugledne, neovisne međunarodne kolaboracije Cochrane.

Mali, ali postojeći efekt

U sustavnom pregledu što ga je u četvrtak objavio Cochrane, analizirana je 51 recenzirana studija u kojoj je na neki način tema bilo standardizirano pakiranje cigareta. Znanstvenike je posebno zanimalo pitanje je li i u kojoj mjeri promjena u pakiranju utjecala na navike pušenja – je li i koliko smanjila broj ljudi koji su počeli pušiti, kako je utjecala na prestanak pušenja, a kako na broj onih koji su nakon prestanka ponovno počeli pušiti. Od 51 studije samo pet ih je istraživalo odgovore na ova pitanja, a sve su bile provedene u Australiji koja je još 2012. uvela standardizirana pakiranja.

Najveća od pet navedenih studija provedena je na uzorku od 700.000 Australaca godinu dana nakon uvođenja standardiziranih kutija. Rezultati su pokazali da se prevalencija pušenja smanjila tek malo, za oko 0,5 posto. Autori pritom ističu da je i taj efekt dugoročno gledano teško pravilno procijeniti. Naime, u vrijeme kada je u Australiji uvedena promjena u pakiranju, provedene su i neke druge promjene u zakonskim odredbama o tome kako bi trebala izgledati upozorenja na opasnosti pušenja. Stoga je gotovo nemoguće razlučiti što je točno uzrokovalo zabilježeni pad.

Neke studije, u kojima su provedene analize psiholoških efekata dizajna kutija, pokazale su da standardizirane, bezlične kutije odbijaju poglede, odnosno da djeluju odbojnije od brendiranih (video dolje).

Ljudi koriste tabakere, treba više mjera

Doc. dr. Marta Čivljak s HKS-a, koja je radila na nekoliko studija na temu pušenja, kaže da bi ova promjena uskoro trebala biti provedena i u Hrvatskoj.

„Prema akcijskom planu za jačanje nadzora nad duhanom dužni smo pratiti propise Europske unije kao i odluke Konferencije stranaka Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom SZO, čiji smo partneri i mi jer smo je ratificirali 2008. godine. Prema tome moramo uskladiti svoje propise“, rekla je za Index Čivljak.

„Upravo zbog toga mi smo uveli zorne fotografije koje već postoje na kutijama. Za uvođenje svake od intervencija države potpisnice dobile su određeno vrijeme prilagodbe, za nešto tri godine, a za nešto malo više. S time u skladu sljedeća bi mjera bila uvođenje standardiziranih pakiranja“, pojasnila je.

Čivljak ističe da svaka mjera sama za sebe teško može dati neki veliki rezultat. Potrebno je provesti mnogo njih istovremeno.

„Ako želite veći efekt, morate provesti više mjera istovremeno kao što su zorna upozorenja, bezlična pakiranja, zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, organiziranje klinika za odvikavanje itd. Posebno efikasni su visoki porezi na duhanske proizvode.“

Jedan od problema također je i to što se ljudi na različite načine snalaze kako ne bi morali gledati zastrašujuća upozorenja i fotografije.

„Sjećam se, bila sam 2003. godine na ljetnoj školi u Kanadi. Oni su tada uveli prve kutije sa slikama. U našoj grupi bila je jedna kolegica koja je pušila pa mi je dala više kutija. Ja sam ih donijela na povjerenstvo u ministarstvo i pokazala im. No i u Kanadi i u Hrvatskoj ljudi koji nisu htjeli prestati pušiti, odnosno koji nisu bili motivirani za promjenu, brzo su se snašli - nabavili su si tabakere. U kioscima se također mogu kupiti gumene kutije u koje se cigarete mogu spremiti tako da se upozorenja ne vide. Zato kažem da jedna intervencija sama za sebe nikada nije dovoljna“, poručila je Čivljak.