Ostalo / Intervjui

razgovor ugodni

dr. Josip Faričić najavio znanstvenu monografiju "Otok Vir" ali i izradu Strategije razvoja turizma do 2030. godine

dr. Josip Faričić najavio znanstvenu monografiju

Na svečanoj sjednici Općine Vir povodom 24. obljetnice osnutka virske općine i blagdana Svetog Jure, službeno će se predstaviti znanstvena monografija „Otok Vir“ koju je za Općinu Vir priredilo Sveučilište u Zadru.

Prvo „čitanje“ tog velikog znanstvenog projekta koji je u formi monografije od konca prošle godine zaživio na 512 stranica, dogodilo se točno prije dvije godine na znanstvenom skupu „Otok Vir“ kada je 30-ak stručnjaka iz različitih znanstvenih oblasti predstavljalo prve rezultate tog istraživanja.

Virska javnost, ali i cijela kulturna, znanstvena, akademska i sveučilišna zajednica zadarske regije, mogla se već na predstavljanju prvih rezultata istraživanja te na programu svečanosti otvorenja znanstvenog skupa o Viru na Sveučilištu u Zadru, uvjeriti o posebnostima Vira, njegovim ljepotama, geografiji, arheologiji, jeziku, tradiciji, prošlosti, demografiji, urbanizaciji te razvojnim i turističkim projektima Općine Vir.

O dojmovima rada na monografiji i budućoj suradnji s Općinom Vir na izradi Strategije razvoja Vira do 2030. godine, razgovarali smo s prof. dr. sc. Josipom Faričićem, prorektorom za strategiju razvoja i izdavaštvo Sveučilišta u Zadru te koautorom znanstvenog rada „Značenje Vira u pomorsko-geografskom sustavu Jadrana u prošlosti“.

Vi ste radili na prvom značajnom projektu Općine i Sveučilišta, izradi znanstvene monografije otoka Vira, pa je nakon završenog projekta osnovno pitanje zadovoljstva učinjenim i dojma kojega ste o Viru stekli u to vrijeme.

- Drago mi je da sam bio dio tima koji je pripremio znanstveni skup o otoku Viru i obavio pripreme za izdavanje znanstvene monografije o Viru. Tijekom tih aktivnosti Sveučilište u Zadru je s Općinom Vir izvrsno surađivalo. Općina je znanstvenicima osigurala infrastrukturnu i financijsku podršku da bi se prikupili i obradili mnogi relevantni podatci o prošlosti, prostoru, prirodnoj i kulturnoj baštini te suvremenim gospodarskim aktivnostima otoka Vira.

Radili ste monografije o našim sredinama i ranije, pa iako imate prethodno iskustvo pretpostavljam da nikad ne govorimo, uvjetno kazano, o "znanstvenoj rutini". Kakva su Vas se otkrića o životu i postojanju otoka dojmila; čime ste bili iznenađeni ili fascinirani? Ne pitam Vas samo za Vaše primarno područje interesa, već i kao jednog od voditelja projekta ...

- Okupili smo zavidan broj znanstvenika iz cijele Hrvatske, ponajprije one koji s različitih znanstvenih motrišta istražuju hrvatske otoke. Knjigu je majstorski uredio prof. dr. sc. Damir Magaš kojemu je povjereno pripremiti tekstove više desetaka autora. Rezultati istraživanja doista su dragocjeni, relevantni i zanimljivi. U hrvatskoj javnosti Vir je uglavnom percipiran kao prostor intenzivne spontane stanogradnje koja je degradirala okoliš.

No, objavljivanjem znanstvenih rezultata Vir se otkriva u posve drugom svjetlu: to je otok orhideja, otok mnogih drugih prirodnih elemenata prirodne baštine, otok vrijedne kulturne baštine, ugodan ambijent za život i prostor iznimnih potencijala za kvalitetan, a to znači održiv, pametan i uključiv razvoj. Ostaje, naravno, izazov te spoznaje na najbolji način upotrijebiti u planiranje budućih društvenih i gospodarskih aktivnosti.

Stanogradnju i druge oblike izgradnje svakako treba ograničiti i izvoditi vrlo pažljivo, ambijentalno kontekstualizirano te estetski i funkcionalno prikladno, a pojedine gospodarske djelatnosti razvijati tako da se vodi računa o krhkom otočnom i morskom ekosustavu koji su posebna virska bogatstva. Turizam je jezgra virskoga gospodarskog sustava koji može na različite načine obogaćivati pojedince i cijelu lokalnu zajednicu. Međutim, potrebno je ga je planirati i provoditi sukladno tzv. kapacitetu nosivosti virskoga prostora i potrebe dugoročno održivoga modela gospodarenja prirodnim i društvenim resursima.

Kakva su u percepciji javnosti prethodna iskustva rada na ovakvim znanstvenim monografijama? Dobiva li time jedna sredina neki, opet uvjetno kazano, viši smisao, zaokruženu sliku postojanja kroz vrijeme i prostor?

- Slobodan sam istaknuti da je Sveučilište u Zadru originalno razvilo koncept multidisciplinarnih znanstvenih monografija o pojedinim prostornim cjelinama okupljajući istraživače iz različitih znanstvenih područja. Objavljeno je već nekoliko takvih monografija, dvije su pred objavljivanjem, a nekoliko ih se priprema. Svaka ta monografija rado je prihvaćena u zajednicama koje su u njoj obrađene jer su to sveobuhvatni i ponekad vrlo detaljni pregledi mnogih prirodoslovnih, humanističkih, društvenih, biotehničkih tehničkih i drugih tema.

To su prave enciklopedije pojedinih otoka ili pojedinih cjelina na kopnu. Međutim, koliko god takve monografije bile velike, u njima nije napisano sve o prostoru istraživanja. Štoviše, svaka takva knjiga je poticaj za daljnja istraživanja, onih tema koje se iz različitih okolnosti nisu dotakle, kao i onih koje su obrađene ali možda ne dovoljno ili ne sa svih mogućih motrišta. U znanosti, uostalom, nema konačnih rezultata niti posve usuglašenih zaključaka, već znanstvenici stalno tragaju za novim spoznajama ili drugačijim interpretacijama postojećih spoznaja.

U ponedjeljak ste na sastanku s predstavnicima Općine Vir u vezi izrade Strategije razvoja turizma do 2030. godine. O kakvom izazovu govorimo i koliko će Vam prethodno dobiveno saznanja o Viru pomoći pri izradi ovog projekta?

- Pohvalna je inicijativa da se zajedničkim snagama lokalne i društveno-gospodarske zajednice za neki prostor pokušaju naći optimalne smjernice budućega razvitka. To se s jedne strane uklapa u misiju sveučilišta kao znanstvene i visokoškolske jezgre koja aktivno pridonosi razvoju prostora u kojemu djeluje, a s druge strane u strateško opredjeljenje virske lokalne samouprave da pronalazi najbolja rješenja za prostor koji je njom obuhvaćen.

Monografija o Viru kao i slične monografije izvrsna su osnova za izradu strateških i prostorno planskih dokumenata te za organizaciju modernoga upravljanja prostornim resursima. To bi trebalo unaprijediti kvalitetu života i modele moderiranja različitim procesima, od onih aktivnosti koje se neposredno tiču komunalnih problema i potreba do onih kojima je cilj stvaranje dodanih vrijednosti i obogaćivanja ambijenta u kojemu se živi, uči i stvara, radi i odmara.

Reci što misliš!