Kamenje, pijesak, vrućina, iznimna suhoća: pustinja Atacama u Čileu je mjesto koje je na Zemlji najsličnije Marsu i zato zaokuplja pažnju znanstvenika koji traže moguće dokaze postojanja života na Crvenom Planetu

U toj golemoj pustinji na 105.000 četvornih kilometara, vlažnost u zraku iznosi svega dva do tri posto što Atacamu čini najsušim mjestom na Zemlji. 

Ali takvi ekstremni uvjeti nisu spriječili razvoj života - sićušne alge i bakterije evoluirale su kako bi mogle preživjeti praktično bez vode i hranjivih tvari u uvjetima iznimne Sunčeve radijacije. 

Ako život uspijeva u Atacami, zašto ne bi uspio na Marsu, udaljenom 225 milijuna kilometara. 

"Ako tamo postoji život, vjerojatno bi bio vrlo sličan životu ovdje", kaže biologinja Cristina Dorador sa sveučilišta u Antofagasti.

"Ne znamo je li to slučaj, jer nemamo dokaze, ali ako uspijemo spoznati kako ti mikroorganizmi preživljavaju ovdje, kako dolaze do vlage, kako su se prilagodili na 'nemoguće' uvjete,  imat ćemo informacije o mogućim oblicima života na drugim planetima", dodaje Dorador dok lomi grumen kamene soli iz pustinje. 

Ona je jedna od nekoliko desetaka znanstvenika iz raznih zemalja koji rade na projektima u Atacami povezanima s istraživanjem života na Marsu. Među njima su i stručnjaci američke svemirske agencije NASA-e.

"Iznimna suša u Atacami traje najmanje 15 milijuna godina, možda i dulje. Ako se tome pridoda intenzivna Sunčeva radijacija, nema sumnje da život u Atacami egzistira u formi mikroba koji žive ispod stijenja", objavila je NASA u nedavnom priopćenju. 

"Slično tome, ako na Marsu postoji ili je postojao život, suhoća Marsove površine i izloženost Sunčevim zrakama vjerojatno su ga prisilile da se 'sakrije' ispod površine i zato je Atacama odlično mjesto za istraživanje toga kakav bi mogao biti život na Marsu", dodaje NASA. 

Svemirske agencije i znanstvenici već su desetljećima fascinirani Marsom, jednim od Zemlji najbližih planeta. 

SAD i ondašnji SSSR još su 60-ih godina prošlog stoljeća počeli razmatrati mogućnosti slanja istraživačkih sondi na taj planet. 

NASA već četiri godine na Marsu ima robota naziva Curiosity, koji ondje traga za tragovima života. 

Znanstvenici su detektirali tragove vode i plina metana na Marsu, što je potaknulo nade da bi tamo moglo biti i života. 

Bivši američki predsjednik  Barack Obama obećao je da će poslati ljude na Mars u tridesetim godinama ovog stoljeća, a njegov nasljednik Donald Trump preuzeo je tu obavezu. 

Na Marsu postoje najbolji uvjeti za razvoj života u našem Sunčevom sustavu, tvrdi francuski astronom Christian Nitschelm. "Ako nema života na Marsu, nema ga nigdje osim na Zemlji", naglašava.