S nedavno završene konferencije o klimatskim promjenama u Maroku stižu dramatične i zabrinjavajuće poruke - razina mora diže se znatno brže od očekivanog. RTL je istražio kakve su posljedice za dalmatinske gradove Zadar i Split

Konsenzus je postignut. 97 od 100 znanstvenika koji se bave klimatskim promjenama uvjereno je da je za sve topliju klimu odgovoran - čovjek. Kako se tomu prilagoditi, raspravljalo se na nedavnoj klimatskoj konferenciji u Maroku. 

"Udružimo snage i pobjedimo klimatske promjene! Vjerujem u vas!", poručila je Ségolène Royale, predsjednica UN-ova projekta COP 21.

Profesor Mirko Orlić sa zagrebačkog PMF-a suglasan je s kolegama iz svijeta da globalna temperatura zraka i mora rastu, a s njima i srednja razina mora. U prošlosti, za 17 centimetara u 100 godina. 

"I to zvuči relativno malo kada kažete, međutim u budućnosti se očekuje da će to biti puno više. U onom ekstremnom slučaju to je dakle od 50 do 100 centimetra, dakle do jednog metra u 100 godina, što je puno", pojasnio je Orlić za RTL Direkt. 

RTL je zato napravio animaciju kako bi izgledali Split i Zadar u slučaju porasta razine mora od jednog metra. Scenarij poput onih iz filmova katastrofe. Poplavljene rive i poznate gradske ulice. Dovoljno da naši unuci 2100. godine žive u jednoj potpuno drukčijoj Hrvatskoj. 

"Prvenstveno zbog porasta srednje razine poplave će biti češće, dugotrajnije i stvarat će veći problem. Godišnje štete od poplavljivanja u Hrvatskoj 2100. godine bi mogle iznositi između jedne i devet milijardi dolara", kaže Orlić. 

Kako se obalni gradovi mogu pripremati za tu neminovnu katastrofu? Jedan od najjeftinijih načina prilagodbe je i odredba o budućoj gradnji uz obalu, kaže Daria Povh Škugor, viša voditeljica mediteranskog dijela UN-ova programa za okoliš. Ona je sa svojom kolegicom Željkom Škaričić u Maroku predstavila plan upravljanja za obalno područje Šibensko-kninske županije. 

"U našem protokolu postoji ta odredba. Znači traži se od zemalja da naprave 100 metara odmaka od obalne crte", rekla je Povh Škugor.

No, u računicu tada ulazi i politika. Na političarima je da prijedloge struke razmotre i na kraju prihvate.

"Sve etablirane stranke također ovo pitanje trebaju ozbiljnije promatrati, ali nekako i mi sami kad biramo moramo birati odgovornije jer to nije šala za koga ćemo glasati. 
I osoba koja zapravo dobije u ruke svu moć da upravlja našim životima, upravlja i na ono kakav će biti svijet kojeg ostavljamo našoj djeci", kaže Povh Škugor.

A upravo su naša djeca i unuci oni na koje bismo svi trebali misliti kad spomenemo klimatske promjene jer, kako je rekao indijanski poglavica - "Zemlju ne nasljeđujemo od naših predaka, već je posuđujemo od naših potomaka."