Pozitivan trend ostvaren od 2011., kad se počeo primjenjivati Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, zaustavljen je 2014. s 308 poginulih, u 2015. poginulo je 348 osoba, a u 2016

Dugogodišnji pozitivan trend smanjenja poginulih osoba u prometu prekinut je 2014. godine, dok je stanje u 2015. značajno pogoršano pa struka predlaže da se konačno realiziraju mjere iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje do 2020., posebice sustav hitne helikopterske medicinske pomoći koji bi, smatraju, bitno doprinjeo smanjenju poginulih u prometu.

Hrvatska se po broju poginulih vratila na razinu iz 2014., rečeno je na okruglom stolu o sigurnosti cestovnog prometa u organizaciji Udruge sigurnost u prometu i Fakulteta prometnih znanosti.
 
Tajnik Udruge Georg Davor Lisicin rekao je novinarima da bi ih to trebalo motivirati da poduzmu dodatne aktivnosti i realiziraju još neostvarene mjere iz Nacionalnog programa, posebice mjeru uspostavljanja sustava hitne helikopterske medicinske pomoći koja bi unutar „zlatnog sata“ zbrinula sve smrtno ugrožene osobe, uključujući i stradale u prometnim nesrećama.
 
To bi značajno doprinijelo smanjenju poginulih jer podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da je šansa za preživljavanje teško životno ugroženih osoba 30 posto viša, ako sustav funkcionira i ako ih se zbrinjava unutar 60 minuta, rekao je Lisicin, iznijevši podatak po kojem je lani u Hrvatskoj u prijevozu i u 30 dana u bolnici umrlo 37 posto od ukupnog broja smrtno stradalih.
 
U odnosu na Europsku uniju Hrvatska se uvijek nalazi na trećem ili četvrtom mjestu odzada, čak kad je ostvarivala vrlo pozitivne trendove. Tako su u 2016. u Hrvatskoj bila 72 poginula na milijun ljudi, dok europski prosjek čine 52 poginula na milijun ljudi. U Velikoj Britaniji i Švedskoj na milijun ljudi u prometu pogine manje od 30 ljudi, rekao je Lisicin.
 
Društvena šteta uzrokovana prometnim nesrećama kreće se na razini od 2,6 posto BDP-a, što kaže Lisicin iznosi oko osam milijardi kuna godišnje.