Nakon Slovaka, Mađara i Čeha i Slovenci su usporedili kvalitetu proizvoda iz svojih dućana s onima u zapadnoeuropskim državama i zaključili - situacija je bolja, ali nije savršena. Udruga potrošača Slovenije s Upravom za sigurnost hrane i Institutom za prehranu objavila je da u 10 od 32 proizvoda postoji razlika u kvaliteti.

Među njima su i poznati brendovi poput Coca-Cole, čokolade Milka i paštete Rio Mare. Za komentar slovenske analize upitali smo Biljanu Borzan, hrvatsku eurozastupnicu koja slično istraživanje provodi kod nas
'Situacija je bolja u odnosu na podatke u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj, ali nije savršena', komentirao je slovenski ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Dejan Židan.  

Slovenci smatraju kako povećani rizik vreba među trgovačkim robnim markama te da će se u narednim mjesecima posvetiti tom problemu jer je to 'novootkriveni rizik', pišu tamošnji mediji.
Analiza slovenskih i austrijskih proizvoda
Analizirani su proizvodi iz Slovenije i isti takvi kupljeni u susjednoj im Austriji. Razlike su pronađene u trećini njih, a kao najveći problem Breda Kutin, predsjednik slovenske Udruge potrošača, smatra aditive ili zamjene soje za meso, stvari koje su dopuštene sukladno propisima.

'Slovenska studija o kvaliteti je po mojim informacijama već poslana u Europsku komisiju. Slovenci su pronašli male razlike te ih opravdali razlikom u cijeni i deklaraciji. Zaključak je da na deklaraciji piše da je sladilo umjetno ili da ima više aditiva te da bi potrošači trebali biti informiraniji. No, realno, kako će prosječni kupac u trgovini znati da negdje na Zapadu postoji bolji proizvod gledanjem u deklaraciju pred sobom? Ne može se staviti tolika odgovornost na potrošača koji bi trebao biti upoznat sa sastavom svih proizvoda pa da onda po deklaraciji zna da, eto, kupuje nešto što nije isto, premda je marketing identičan i u Sloveniji i u Austriji', komentira za tportal slovensku analizu Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, koja je s Hrvatskom agencijom za hranu pokrenula isto istraživanje u Hrvatskoj, ali prvo u Europi, te su se pod mikroskopom pored prehrambenih proizvoda našli deterdženti, kao i higijenske potrepštine.

Rezultati hrvatske analize početkom rujna

Šoping je potkraj travnja obavljen u njemačkom Münchenu, a potom su stavljeni potpisi na ugovor o uzorkovanju i analizi proizvoda kojom će se utvrditi postoje li razlike u kvaliteti naizgled istih proizvoda u hrvatskim i njemačkim trgovinama. U anketi se naime 800 hrvatskih građana izjasnilo o tome koje proizvode žele testirati. Utvrđena je lista od 23 prehrambena proizvoda, a pet je iz kategorije za pranje i čišćenje te osobne higijene.

'Moja je studija u završnoj fazi. Grupa stručnjaka analizira rezultate različitih ispitivanja i donosi finalne zaključke. Rezultati će biti poznati javnosti početkom rujna', kazala je Borzan, dodajući da iznimno važnima smatra razgovore o ovom problemu jer 'pritisak javnosti može imati ključan utjecaj na proizvođače i zakonodavce'.

'Češki predstavnik je izvijestio kako je primjerice Pepsi počeo koristiti prirodna sladila pod pritiskom javnosti. Komisija treba razmisliti i o uspostavi web stranice na kojoj bi bili objavljivani rezultati istraživanja te dojmovi građana! Moramo se pobrinuti za to da EU radi za ljude, to bi trebao biti naš prvi interes', poručili su već nešto ranije iz ureda ove europarlamentarke.