Događaji

studenti:jeftina radna snaga

Međunarodni Dan mladih: "Budi mlad, budi glasan."

Međunarodni Dan mladih:

Na konferenciji za medije povodom Međunarodnog dana mladih Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, pozvao je nositelje političke vlasti da prihvate mlade kao aktivne aktere u društvu jer mladi imaju znanje, želju i volju i zbog toga trebaju biti oni koji govore, a ne samo oni o kojima se govori

Iz tog razloga pozvao je sve građane da se pridruže u kampanji „Vrijedim više“ koja za cilj ima utjecati na politike zapošljavanja mladih, konkretno ukidanje SOR-a i povratak pripravništva. Osim toga, najavljen je i prosvjed prvog dana jesenske sjednice zasjedanja Sabora gdje će se poslati poruka kako mladi zaslužuju kvalitetne i sigurne poslove koji bi im omogućili dostojanstven život.

Mreža mladih Hrvatske, u suradnji s partnerima, već dugo ukazuje na probleme sa stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Od problema sa samim funkcioniranjem te mjere, iskorištavanjem mladih od strane poslodavaca, isključivanjem s tržišta osoba starijih od 30 godina u zvanju u kojem su se obrazovali do nedopustivo niskih naknada koje nisu ni približno dovoljne za dostojanstven, a kamoli samostalan život.

S problemima, donekle analognim onima koje je prouzrokovao SOR, mladi se često susreću još za vrijeme svog školovanja. Iskorištavanje mladih kao jeftine i neorganizirane radne snage jasno je vidljivo u loše uređenom sustavu studentskog i učeničkog rada, napomenuo je Karlo Držaić iz Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Suprotno nekim predodžbama, visoko obrazovanje u Hrvatskoj nipošto nije besplatno. Kako pokazuju podaci Državnog ureda za reviziju određeni fakulteti su uprihodili i više od 10 milijuna kuna u jednoj godini samo od školarina, a broj studenata koji plaćaju školarine već godinama je u porastu. Istovremeno su značajno porasli i troškovi života u Hrvatskoj. Tako danas, prema EUROSTAT-u, troškovi života po semestru akademske godine, bez školarina, iznose gotovo 13 000 kuna, odnosno, gotovo 26 000 kuna po akademskoj godini. Uz to, Hrvatska je zemlja s iznimno niskim udjelom studentske populacije koja ima smještaj u studentskim domovima. Primjera radi, 70 000 studenata Sveučilišta u Zagrebu može računati na samo 7 500 kreveta u studentskim domovima.

 

Reci što misliš!