Starnka Hrvatskog Zajedništva uputila je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću koje prenosimo u cjelosti. Pismo potpisuje predsjednik SHZ-a Miljenko Marić

Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske!

Predlažemo Vladi RH da se INI vrati cjelokupni udjel koji u njoj ima MOL tako da se MOL-ov udjel zamijeni za osnivačke dionice Dalmatinske banke, sada OTP banka, a koja osnivačima duguje za naknadu štete oko 2 milijarde eura te gdje bi osnivači postali dioničari INE.

U posjedu smo čvrstih dokaza, odnosno dokumentacije da Dalmatinska banka d.d., sada OTP banka nije isplatila osnivače Dalmatinske banke d.d. Popis osnivača (dioničara), njih 140 s osnivačkim ulozima nalazi se u registru Trgovačkog suda u Zadru. Isplaćen je samo jedan osnivač, odnosno dioničar „Bagat precizna mehanika“, nitko ostali. Navedeni osnivači (kompletna zadarska privreda) su manje više svi uništeni, odnosno otišli su stečaj, a banka se obogatila.

Dokazi koji potvrđuju da Dalmatinska banka, sada OTP banka duguje naknadu štete osnivačima banke:

  1. Popis 140 osnivača Dalmatinske banke s ukupnim iznosom svakog osnivača i    svakog ulagača nalazi se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. Popis je pohranjen u skladu sa Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama iz 1989. godine, kojim su banke preoblikovane u dionička društva, a dionice su pripale njihovim osnivačima društvenim poduzećima.

2. Statut Dalmatinske banke d.d. Zadar iz 1991. nalazi se u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. U članak 55. Statuta  navodi se „ Ništavo je raspolaganje dionicama koje se izvrši suprotno odredbama članka 52., 53. i 54 ovog Statuta“. Banka je stjecala založna prava na dionicama osnivača jer je do njih dolazila prisilnim putem (stečaj, izvršni postupak, npr. nisu na vrijeme mogli vratiti kredit i dr.), što je suprotno Statutu jer je bila obvezna takve dionice ponuditi na otkup dioničarima banke po tržišnoj cijeni s tim da su dioničari banke stjecali pravo prvokupa, a što se banka nije ništa toga pridržavala. Postupak otkupa i prodaje dionica banka je provodila izričito u suprotnosti s odredbama svojeg Statuta, suprotno pravima i interesima svojih dioničara, a gdje izričito stoji da dioničar kada namjerava prodati svoje dionice to čini preko banke, a banka o tome izvješćuje dioničare koji stječu pravo prvokupa dionica, što nije učinjeno iako je na ovakav način otkupljeno radi prodaje tisuće dionica od mnogih dioničara. Dionice su od dosadašnjih dioničara otkupljivane po cijeni određenoj od strane banke i zatvarani dospjeli i nedospjeli krediti, dakle bez tržišne valorizacije stvarne cijene i daleko ispod knjigovodstvene vrijednosti, zbog čega nije poštivan ni Zakon o obveznim odnosima. Banka je prekršila materijalno pravo dioničara, nanijela nam štetu i nije poštivala zakone u postupku prijenosa odnosno prodaje dionica. Banka je prisiljavala dioničare na prodaju dionica i na ustupanje njihovih dionica banci kako bi na taj način izvršili prijeboj kreditnih obveza prema samoj banci. Uprava banke projektirala je unaprijed nove vlasničke odnose unutar dioničara banke, te se odlučila za klasičnu reketarsku metodu prisiljavanja svojih dioničara na prodaju osnivačke serije dionica Dalmatinske banke. Tadašnje vodeće strukture Narodne banke Hrvatske, odlučile su zaštititi bankarski kriminal u Dalmatinskoj banci, jer su naravno znali i za planove Uprave banke, koji su i nastali u suglasju s vrhom Narodne banke Hrvatske (danas Hrvatska narodna banka). Nema dvojbe kako se radilo o dobro osmišljenom projektu, kojem je cilj bio skoncentrirati vlasništvo nad bankama u Hrvatskoj u rukama određene interesne skupine koja bi onda nadzirala i upravljala financijskim i tijekovima kapitala u zemlji. Bio je to projektirani način, kako da se daleko od očiju javnosti, na potpuno netransparentan način osigura interesnim skupinama u Hrvatskoj vlasništvo nad hrvatskim bankama i pozicija financijske moći u zemlji, ili u pojedinim hrvatskim regijama. Hrvatska narodna banka smišljeno je ignorirala očite nezakonitosti u poslovanju pojedinih banaka, te je na taj način odobravala sumnjive privatizacije i prodaje hrvatskih banaka pojedinim interesnim skupinama. Još 1995. godine jedan od osnivača Dalmatinske banke, poduzeće „Vodovodi Sjeverne Dalmacije“, obraćao se sa zahtjevom Javnom pravobranitelju RH, Narodnoj banci Hrvatske, Fondu za privatizaciju RH, Financijskoj policiji u Zadru, Županijskom državnom odvjetniku u Zadru i Trgovačkom sudu u Splitu za poništenje protuzakonite kupoprodaje dionica Dalmatinske banke d.d. Zadar, a 2001. godine podnijeli su i zahtjev za pokretanje postupka revizije pretvorbe i privatizacije Dalmatinske banke d.d. Zadar Državnom uredu za reviziju, ali se po tom pitanju nije ništa napravilo već su akteri koji su inzistirali na razjašnjenju protuzakonitog stjecanja dionica od strane Dalmatinske banke - preminuli direktor Vodovoda Ante Kale i predsjednik Upravni odbor JP Vodovodi Sjeverne Dalmacije Zadar Petar Selestrin. Zar nadležne institucije hoće da Hrvati pomru pa da se onda rješava predmet Dalmatinska banka?

3. Banka je i založnim pravom prisvajala osnivačke dionice. Takve dionice su se trebale putem suda prodavati na Zagrebačkoj burzi. Prema odredbi čl.973.st.1. Zakonu o obveznim odnosima ništava je odredba ugovora o zalogu da će založna stvar prijeći u vlasništvo vjerovnika ako njegovo potraživanje ne bude namireno o dospjelosti, a i odredba da će u tom slučaju vjerovnik moći po unaprijed određenoj cijeni prodati založnu stvar ili je zadržati za sebe. I Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br.91/96) u čl.307.st.4. također propisuje da su ništave odredbe ugovora da će zalog prijeći u vlasništvo vjerovnika ako dug ne bi bio plaćen u određeno vrijeme. Po načelu oficijalnosti založno se pravo ostvaruje isključivo putem suda. Što u slučaju Dalmatinske banke nikad nije učinjeno. Dakle, svi ugovori zaključeni između Dalmatinske banke, sada OTP banke i za sada nepoznatih osoba o prodaji dionica vlasništva uništenih zadarskih poduzeća su ništavi.

4. Od 140 osnivača OTP banka je isplatila samo poduzeće „Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju“ u iznosu od 55.150.242,42 kuna. Zašto samo jednog osnivača „Bagat Precizna mehanika“? Zato jer je samo Bagat podnio tužbu radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, a ostali osnivači nisu ni podnosili tužbu jer je to u pretvorbi društvenih poduzeća odgovaralo pojedincima i grupama, da se zemlja što prije opljačka. Bagat Precizna mehanika je podnijela tužbu Trgovačkom sudu u Splitu protiv tuženika Dalmatinska banka d.d. radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi vraćanja dionica, br. P-2432/95, od 19.07.1995. godine. U tužbi je zatjevano da se utvrdi da su svi ugovori zaključeni između tuženika i za sada nepoznatih osoba o prodaji dionica vlasništvo tužitelja NIŠTAVI i da je dužan tuženik dionice vratiti, te ih knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo tužitelja. Trgovački sud u Splitu je 22. veljače 2000. godine presudio u tužbi P-2432/95 da je tuženik (Dalmatinska banka) dužan vratiti tužitelju (Bagat Precizna mehanika) osnivačke dionice, te iste knjižiti u Knjizi dionica kao vlasništvo tužitelja. Također, u obrazloženju presude Trgovački sud u Splitu je zaključio da tuženik (Dalmatinska banka) nije imao osnova ni u zakonu ni u ugovoru za raspolaganje dionicama tužitelja (Bagat Precizna mehanika). Kad je Banka vidjela da gubi spor, OTP banka i Bagat Precizna mehanika d.d. u stečaju zaključili su SPORAZUM 27.02. 2008. godine o mirnom i dogovornom razrješenju spora te je OTP banka tim sporazumom isplatila Bagatu naknadu štete u iznosu 55.150.242,42 kuna. Na isti način OTP banka kao pravni sljednik Dalmatinske banke treba vratiti i osnivačke dionice ostalim osnivačima, njih 139, i isplatiti im naknadu štete kao što je isplatila naknadu štete i poduzeću Bagat Precizna mehanika.

5. Interesantno je da niti jedan stečajni upravitelj na Trgovačkom sudu u Zadru nije predložio sudu da se vrate osnivačke dionice poduzeća koja su u stečaju, a osnivači su Dalmatinske banke, sada OTP banka. Vidljivo je po predmetu Bagata da se radi o velikim sredstvima i smatramo da bi tim sredstvima osnivačkih dionica mnoga poduzeća izašla iz stečaja. O tome bi trebali voditi računa i suci Trgovačkog suda u Zadru, koji bi trebali zatražiti od OTP banke po svakom predmetu i dokumentaciju o osnivačkim dionicama osnivača Dalmatinske banke. Sada imamo najnoviji stečaj Adria d.d., Zadar, koja je kao jedan od osnivača Dalmatinske banke (ranije pod nazivom „Adria društveno poduzeće za ulov, preradu i promet ribom“, Zadar) uplatila ukupni iznos sredstava u iznosu 4.240.000.000,00 tadašnjih dinara, a što je vidljivo iz popisa osnivača koji se nalazi u Trgovačkom sudu u Zadru. Očekujemo da će Trgovački sud u Zadru zatražiti dokumentaciju od OTP banke koja se odnosi na osnivačke dionice Adrije. Suci trgovačkog suda u Zadru po stečajnim predmetima osnivača Dalmatinske banke bi trebali zatražiti dokumentaciju, odnosno Knjigu dioničara od OTP banke po pitanju osnivačkih dionica, a sve da utvrde na koji se način Dalmatinska banka rješavala osnivača.

6. Od samog početka SHZ i Udruga bivših zaposlenika „Solidarnost Zadar su uključeni u rješavanje predmeta Dalmatinske banke. Ovih dana odvjetnica Marija Brčić, koju je Udruga „Solidarnost“ Zadar angažirala, zatražila je i podatke od Središnjeg klinirškog depozitarskog društva gdje im je obrazložila pravni interes da dostave podatke o dioničarima OTP banke s oznakom serijskih brojeva dionica, a sve s ciljem kako bi konačno podnijeli tužbe za naknadu štete. Radnici bivših uništenih zadarskih poduzeća (osnivača Dalmatinske banke) koji se okupljaju u Udruzi „Solidarnost“ Zadar su ogorčeni i nervozni zbog toga što nadležne institucije ne rješavaju predmet Dalmatinska banka te su mogući prosvjedi ispred glavne zgrade OTP banke u Zadru  i Hrvatske narodne banke.

Poštovani predsjedniče Vlade RH, u javnosti ste pozvali sve one koji imaju rješenje da ga dostave Vladi RH u vezi toga da se INI vrati cjelokupni udjel koji u njoj ima MOL. Evo mi Vam predstavljamo rješenje da se MOL-ov udjel u INI zamijeni za osnivačke dionice Dalmatinske banke, sada OTP banka, a koja osnivačima duguje za naknadu štete (izgubljena dobit, dividenda i dr.) oko 2 milijarde eura te gdje bi osnivači postali dioničari INE.

Ovaj prijedlog, obveza je ali i odgovornost svakog Hrvata.

Za informacije:

1.  mr. sc. Miljenko Marić, dipl.iur, pravni savjetnik Udruge „Solidarnost“ Zadar; tel. 099 797 1611
2. Marija Brčić, odvjetnica; tel. 099 4222 911
3. mr. sc. Šime Medić, dipl.oec.; tel. 091 1231 950

U Zadru, 6. veljače 2017. godine