zadar, šibenik i split
Akademik Nikola Bašić predstavio "Dalmapolis"- novu dalmatinsku urbanu, gospodarsku i društveno političku formaciju
Zadarski arhitekt Nikola Bašić, čini se, pronašao je recept za 'urbano uravnoteženje' Hrvatske, odnosno za razvojnu ravnotežu Hrvatske: nasuprot Zagrebu kao formalnoj i stvarnoj metropoli, predlaže formiranje nove urbane, gospodarske i društvene formacije triju dalmatinskih gradova (Zadra, Šibenika i Splita), koju je već nazvao svojim autentičnim neologizmom - Dalmapolis
Dakako, ne radi se o krutom administrativnom pojmu ili nasilnom
spajanju stoljećima bliskih a opet razdvojenih cjelina, nego tek
oslobađanju njihovih potencijala koje bi, po njemu, nesumnjivo
proizvelo jednak efekt. U ekskluzivom razgovoru za tportal on
objašnjava svoju ideju i prvi put javno predstavlja kraće filmove
s vizualizacijama po jednog zadarskog, šibenskog i splitskog
projekta koji bi, za početak, promijenili lica ovih gradova i
izazvali sinergijski učinak.
Nikola Bašić nije bilo tko: autor je
Morskih orgulja i Pozdrava
Suncu, uvjerljivo najznačajnijih hrvatskih
landmarka novog doba, no to je samo djeličak opusa
arhitekta kojemu će analitičari pripisati titulu 'novovjekog
Jurja Dalmatinca': od križeva na Kornatima u počast poginulim
vatrogascima, izgrađenih metodom suhozida, do privatnih pothvata
koji su preobrazili cijeli jedan grad (čudesne D-marine i hotela
u uvali Mandalina u Šibeniku) ili velikih inženjerskih ideja
poput luke Gaženica, u Bašićevu radu ne može se ne primijetiti
sjajno kombiniranje dalmatinske tradicije sa suvremenim
materijalima i tehnikama, vrlo uspješno miješanje komunalnog i
komercijalnog, ali s nevjerojatnim osjećajem za javni prostor i
interes.
Za ovu priliku Bašić je predstavio projekte 'Vrata
Zadra', 'Šibenska okomica' i 'Splitorina', uz napomenu
da je koautor posljednjeg splitski arhitekt Neno
Mikulandra: o svakome nam je Bašić kazao ponešto, no
najprije smo ga upitali da pojasni sam pojam i ideju
'Dalmapolisa'.
'To je autentični neologizam koja označava novu urbanu, gospodarsku i društveno političku formaciju, a koju generiraju oslobođene kohezivne silnice između triju dalmatinskih gradova: Zadra, Šibenika i Splita. Radi se o superponiranju triju nodalnih regija u novi urbani sustav, koji proizvodi kohezivna sila oslobođena izgradnjom autoputa A1, a koja čvorove Zadar 2, Šibenik i Dugopolje svodi na vremensku distancu od prosječnih tridesetak minuta vožnje, što je u metropolitanskim relacijama savladiva i prihvatljiva distanca', kaže Bašić.
'Pritom
je važno istaknuti da se spomenute distance odnose na udaljenosti
urbanih čvorišta, te da je značajan dio njihovog međuprostora
nalazi u procesu konurbacije (Split-Kaštela-Trogir;
Zadar-Bibinje-Biograd; Šibenik-Vodice). Urbani sustav
Dalmapolisa od najvećeg je značaja za ostvarenje uravnoteženog
razvitka Hrvatske: urbana primarnost Zagreba kao jedine hrvatske
metropole onemogućuje napuštanje nepoželjnog monocentrističkog
razvitka zemlje. Poticanje razvitka regionalnih
metropola svjetski je trend. Stoga je planiranje, promicanje i
poticanje razvitka Dalmapolisa, kao novog urbanog sustava sa
svojstvima litoralne metropole, strateški interes Hrvatske, jer
je to jedini način da se ostvari razvojna ravnoteža zemlje u
cjelini', smatra on.
Hrvatsku, kaže Bašić, oblikuju dva prirodna i kulturna
identiteta - kontinentalni i primorski, srednjoeuropski
i jadranski - pa bi urbani bipolaritet predstavljao organičko
uravnoteženje njezinog primarnog urbanog sustava. Između dvaju
polova, Zagreba kao kontinentalne metropole i Dalmapolisa kao
jadranske metropole, stvorila bi se snažna os oko koje će se, u
razvojnom skladu, okretati cijela Hrvatska.
'Ostvarenju
ideje Dalmapolisa prethode i prijedlozi za snažne i vrlo
specifične 'dalmatinske urbane transformacije':
one slijede specifične razvojne smjerove pojedinih dalmatinski
gradova i kao projekti - procesi manifestno svjedoče o njihovim
sasvim personaliziranim razvojnim programima. Na tom tragu oni su
reprezentativni za ideju Dalmapolisa koji se temelji na
komplementarnosti i sinergiji, koja nikad ne smije ugroziti
pojedinačne urbane identitete i individualitete', kaže
Bašić.
'Onima kojima će se učiniti da su ovi projekti neostvarivi,
utopistički ili megalomanski, moram reći da su sve moje ideje, a
bilo ih je mnogo koje su u početku gledane s podozrenjem i u koje
ni sam nisam do kraja vjerovao, u konačnici ostvarene ili su na
putu realizacije. Pritom je za mene sasvim nevažno što su mojom
brazdom često nastavljali orati neki drugi ljudi. Tako su i
projekti koje danas predstavljamo poput odapetih strijela, koje
više nitko ne može vratiti u tobolac. Oni neumitno putuju k
svojem odredištu, ostaje samo pitanje kojom će putanjom i za
koliko vremena dosegnuti svoj cilj', predviđa ovaj slavni
hrvatski arhitekt.
Razradu Šibenske okomice i Splitorinu, ako i cjelovitu priču o "Dalmapolisu" pronaći ćete u izvornom članku autora Davora Petranovića a mi ćemo prenijeti samo dio vezan uz Zadar, Vrata Zadra.
Vrata Zadra
Nakon godina obilježenih uspješnim rastom, Zadar se postupno okreće kvalitativnom razvitku. Nagovještaj tog usmjerenja i njegov najbolji reprezentant, projekt je simboličkog imena - Vrata Zadra. Vrata Zadra najznačajniji je i najintrigantniji zadarski iskorak prema postupnoj, ali sveobuhvatnoj urbanoj rekvalifikaciji.
Ovaj projekt fokusiran je na područje Ravnica i utvrde Forte, zapušteni i podiskorišteni prostor iznimno velikog potencijala, koji se želi rekvalificirati i promovirati u suvremeno predvorje povijesnoga grada.
Predlažući rekonstrukciju fortifikacijskog sustava kanala i povratak izvornog urbanog identiteta utvrđenog grada - kamenog broda, projekt svojim prostornim i programskim smjernicama afirmira novo gledanje na buduću zaštitu i razvitak povijesnog Poluotoka, ali i Zadra u cjelini.
Vezane vijesti
-
Svi koji su još u nedoumici kako iskoristiti vikend pred nama, svakako neka provjere održava li se negdje u njihovoj blizini Noć tvrđava. Ovaj petak 10. svibnja ta će manifestacija ujediniti čak 50 lokaliteta diljem Hrvatske i Europe nudeći zanimljiv i bogat program koji posjetitelje (u)vodi u slavnu prošlost impresivnih fortifikacijskih objekata.
-
Enis Bešlagić gostuje 7.svibnja u HNK Zadar s predstavom "Da sam ja neko". Početak je u 20 sati.
-
Zadar organizacijski spremno dočekuje sutrašnji početak 59. EP u karateu. Hrvatsku će imati 27 natjecatelja, u svih šesnaest pojedinačnih i ekipnih kategorija u katama i borbama. Ukupno će nastupiti 596 karatista iz 51 zemlje.
-
Bogat i zabavan program pripremio je Muzej antičkog stakla Zadra, u sklopu obilježavanja 15. godišnjice rada i Dana Muzeja!
Izdvojeno
-
Promjenljivo oblačno, ponegdje s kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Oborina će biti češća u unutrašnjosti, a sunčana razdoblja dulja na Jadranu.
-
Jedan od najdugovječnijih europskih tribute bendova, hrvatski The Beatles Revival Band, slavi svoj 30. rođendan koncertom u Velikom pogonu zagrebačke Tvornice kulture. Slavljenički koncert održat će se 28. studenog, a ulaznice su već u prodaji.
-
Proslava dana grada Splita nadolazećeg će vikenda ponovno biti obogaćena za sportski spektakl koji će okupiti ponajbolje sveučilišne osmerce iz cijele Europe na 22. izdanju Međunarodne veslačke regate Sveti Duje.
-
Odjel za hispanistiku i iberske studije Sveučilišta u Zadru organizira XVI. Dane iberskih jezika i kultura od 6. do 10. svibnja 2024. godine.
Reci što misliš!