Radionicama u Osijeku i Bjelovaru Radno tijelo Središnjeg državnog ureda za šport zaduženo za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog programa sporta završilo je s prvim dijelom procesa prikupljanja podataka i rasprave o ključnim temama sporta u Hrvatskoj

"Radno tijelo održalo je sedam radionica - u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku i Bjelovaru - u koje je bilo uključeno 395 predstavnika županijskih športskih zajednica, gradskih športskih saveza, klubova i predstavnika nadležnih gradskih i županijskih ureda. Uz njih, na radionicama je sudjelovao i veliki broj vrhunskih športaša među kojima su bili i olimpijski pobjednici Ivano Balić, Samir Barač, Valter Matošević, Giovanni Cernogoraz, Željko Jerkov, Šime Fantela, Hrvoje Horvat i Branko Skroče, proslavljeni nogometaši Mario Stanić i Stipe Pletikosa, te Katica Ileš, Igor Boraska, Matej Mamić, Ana Sršen, Nikola Dragaš, Josip Reić, David Šain, Marko Strahija, Mirna Rajle Brođanac, Saša Bjelanović, Damir Glavan, Ivan Kljaković-Gašpić i Vedrana Grgin-Fonseca", stoji u priopćenju SDUŠ-a u kojem se navodi da su sudionici radionica isticali prednosti i nedostatke postojećeg sustava sporta u Hrvatskoj te  navodili ciljeve kao i načine realizacije ciljeva kako bi se dobili odgovori na tri ključna pitanja - gdje smo danas, što bismo željeli postići i kako to ostvariti.

Ključni problemi o kojima se raspravljalo ticali su se financiranja sporta na lokalnoj kao i na nacionalnoj razini gdje se naglasilo kako je na lokalnoj razini potrebno ujednačiti izdvajanja dok je na nacionalnoj razini uočen nedostatak sredstava za razvoj. Raspravljalo se također o problemima infrastrukture gdje je upozoreno na nedovoljan broj odgovarajućih objekata, te loše održavanje postojećih, zatim o potrebi prilagođavanja stupnja obrazovanja i stjecanja stručnih kvalifikacija u sportu i usklađivanje istih s praksom većine članica EU, te o statusu i funkcioniranju klubova kao osnovnih sportskih jedinica. Sudionici svih rasprava složili su se kako je potrebno ojačati sport u sustavu obrazovanja jer bi se na taj način dobila bolja baza sportaša od one koju imamo danas, a kao moguća rješenja za ostvarenje tog cilja predloženo je jačanje školskog sporta, te intenziviranje izvannastavnih aktivnosti.

"Izuzetno sam zadovoljna s održanim radionicama, koje su pokazale koliko je važna komunikacija s lokalnim zajednicama, a koja je dosad u velikoj mjeri izostala. Sada nastavljamo s fazom prikupljanja podataka, početkom svibnja održat ćemo sastanke s nacionalnim športskim savezima, a nakon toga slijedi niz intervjua s čelnicima krovnih športskih organizacija kao i s pojedincima koji su stručnjaci u određenim područjima, a čiji stavovi su nam važni kako bismo sagledali sve važne aspekte i učinke športa u Hrvatskoj", rekla je voditeljica Radnog tijela Sanda Čorak.

Nacionalni program sporta je strateški dokument kojim se utvrđuju ciljevi i zadaće razvoja sporta, aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva i zadaća te određuju nositelji razvoja i mjere kontrole njegove provedbe. Javnu raspravu za Nacrt prijedloga Nacionalnog programa sporta provodi Središnji državni ured za šport, nakon čega sva nadležna tijela sukladno zakonskoj proceduri daju mišljenja na navedeni Nacrt koji zatim prihvaća Vlada i upućuje u proceduru Hrvatskom saboru. Nacionalni program sporta donosi Hrvatski sabor na razdoblje od osam godina, odnosno za razdoblje od 2018. do 2026. godine.